Potpisan historijski sporazum, ‘brexitovci‘ bijesni!
UK i EU dogovorili sigurnosni i trgovinski paket: Ribari bijesni, sigurnosna saradnja jača
Na današnjem bilateralnom summitu u Londonu, prvom otkako je Velika Britanija napustila Evropsku uniju, lideri dviju strana postigli su niz važnih sporazuma koji označavaju novu fazu odnosa – fokusiranu na sigurnost, trgovinu i strateško partnerstvo. Evropski zvaničnici poručuju da je cilj ovih dogovora pokazati jedinstvo Evrope, naročito u svjetlu prijetnji iz Rusije.
Nova sigurnosna saradnja i pristup EU fondu od 150 milijardi eura
Ključni ishod summita je dogovor kojim Velikoj Britaniji postaje omogućeno učešće u EU sigurnosnoj inicijativi SAFE – vrijednoj 150 milijardi eura – kroz koju će britanske kompanije imati pristup zajedničkim odbrambenim tenderima i povoljnim kreditima za modernizaciju opreme. Vlada Keira Starmera nazvala je sporazum "ambicioznim planom zajedničkog odgovora na sigurnosne prijetnje", dok je Evropska komisija poručila da je riječ o “istorijskom trenutku”.
Ribarska prava uzrokuju politički potres u Britaniji
U paketu je i sporni 12-godišnji režim prema kojem će evropski ribarski brodovi imati pristup britanskim vodama do 2038. godine. Taj dogovor izazvao je val negodovanja unutar britanske opozicije i javnosti. Torijevci ga nazivaju "izdajom ribarskih zajednica", a Reform UK “krajem ribarske industrije”. Građani su prilikom dolaska premijera Starmera na summit vikali: “Jeste li rasprodali našu ribu?”
Iako ribarstvo čini tek 0,4% britanskog BDP-a, ono ostaje simbol suvereniteta nakon Brexita, zbog čega je ovaj ustupak emotivno pitanje za mnoge Britance. Vlada uzvraća tvrdnjom da je zauzvrat postignuto smanjenje kontrola na izvoz hrane u EU.
Otvorena vrata za mlade i vojnike
Dogovor uključuje i sporazum o mobilnosti mladih, koji će omogućiti privremeni rad i putovanje između UK i EU po uzoru na postojeće britanske sporazume s Australijom i Novim Zelandom. Također, britanske trupe moći će sudjelovati u EU mirovnim i obrambenim misijama, a potpisana su i tri zvanična dokumenta: sigurnosni sporazum, zajednička izjava o globalnim izazovima, te tekst o "zajedničkom razumijevanju" kojim se otvara prostor za buduće sporazume – uključujući olakšice u trgovini prehrambenim proizvodima.
Zajednički cilj: Pritisak na Rusiju i jačanje evropske odbrane
Lideri su naglasili važnost jedinstvenog evropskog odgovora na rusku agresiju i potrebu za stabilnošću. Predsjednik Evropskog vijeća António Costa poručio je: “Moramo vršiti pritisak na Putina sankcijama”. Unatoč protivljenju dijela članica EU, poput Francuske koja je željela ograničiti pristup britanskim firmama, većinu su podržale Njemačka, Italija, Nizozemska i baltičke zemlje – zalagavši se za otvoreniju saradnju.
Dogovoreno je da se slični summiti održavaju jednom godišnje kako bi se pratila provedba sporazuma i otvarala nova područja saradnje.