ZBOG ČEGA JE IZABRAN PRVI PAPA IZ SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve

Papa Lav XIV prvi je lider Katoličke crkve iz Sjedinjenih Američkih Država, a njegov izbor predmet je brojnih analiza. Jednu od njih objavio je i briselski list Politico, gdje su istaknuti glavni razlozi zbog kojih je upravo ovaj kardinal izabran, prenosi Klix.ba.

Svećenici su, prema riječima jednog kardinala za Politico, bili „nevoljni“ izabrati papu iz globalne sile. No kada se 133 kardinala zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika, odlučili su se za Amerikanca koji bi mogao djelovati kao protuteža impulzivnom američkom predsjedniku.

Prema Politicu, to nije bilo sasvim slučajno. Kada su kardinali postigli jedinstvo, progresivni među njima prepoznali su u Robertu Prevostu, 69-godišnjem bivšem misionaru rođenom u Chicagu, lidera koji bi mogao biti alternativni glas Trumpu.

Iako to nije bio glavni faktor, američki papa koji bi mogao pružiti ravnotežu Trumpovoj retorici shvaćen je kao „dodatni dar“, rekao je jedan svećenik za Politico.

Od Lava XIV očekuje se da nastavi s humanim pristupom papinstvu koji je naljutio pokret blizak Trumpu, a koji je bio podržavan od pape Franje, promovirajući toleranciju prema grupama koje je Crkva kroz historiju progonila.

Za razliku od izolacionističkog stava američkog predsjednika, od Lava XIV očekuje se i nastavak Franjine politike davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih regija navodno je bila presudna u njegovom izboru.

Možda najveće neslaganje između Trumpa i novog pape odnosi se na pitanje migracija. Dok Trumpova administracija nastavlja s masovnim deportacijama, Lav XIV je „za migrante, za izbjeglice, za ljudska prava; on stoji uz siromašne“, izjavio je izvor za Politico.

Crkveni historičar Alberto Melloni rekao je da je korištenje španskog i talijanskog jezika u prvom obraćanju pape bio „namjerni signal“ Trumpu, koji često kritizira hispanoameričku zajednicu.

Njemački kardinal Walter Kasper, koji nije učestvovao u izboru, rekao je da je pitanje migracija bilo „veoma važno“ među kardinalima.

Već prije izbora, nalog na mreži X, za koji se vjeruje da pripada novom papi, kritizirao je politiku Trumpove administracije prema migrantima. U svom obraćanju nakon izbora, Lav XIV osudio je „zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva“, što se tumači kao kritika antimigrantske retorike u SAD-u.

No izbor Prevosta nije bio samo reakcija na Trumpa, već i na duboku podjelu unutar Katoličke crkve u SAD-u, između tvrdokornih progresivaca i tradicionalista. Vatikan se bojao da bi američka Crkva mogla krenuti putem odvajanja od Svete Stolice.

„Bez američke Crkve nema Crkve“, rekao je vatikanski insajder za Politico.

Kardinali su prepoznali da Prevost, kao Amerikanac iz otvorenog Chicaga, može pomoći u prevazilaženju tih podjela. Pokazao je spremnost na pomirenje s tradicionalistima najavivši preseljenje u Apostolsku palaču, koju su pape koristile prije Franje.

Kardinal Jean-Claude Hollerich, nadbiskup Luksemburga, rekao je da bi novi papa mogao „reinterpretirati“, ali ne i ukinuti neke od Franjinih progresivnih odluka, uključujući blagoslov istospolnih zajednica.

Katolički profesor Edward Feser izrazio je nadu da bi Prevost mogao biti „razuman čovjek“ koji bi umanjio neka od Franjinih sporna rješenja.

Prevost se već susreo s kardinalom Raymondom Burkeom, poznatim kritičarom Franje. Taj potez izazvao je zabrinutost umjerenih, koji strahuju da bi tradicionalisti mogli ponovno steći veći utjecaj.

Neki u Trumpovom okruženju žestoko su osudili izbor Lava XIV. Aktivistkinja Laura Loomer nazvala ga je „marksističkim papom“ i „antitrumpovskim globalistom“. Steve Bannon, bivši Trumpov strateg, izjavio je da je izbor Lava XIV „najgori izbor za Trumpove katolike“.

Ipak, kardinal Hollerich poručio je: „Nismo izabrali anti-Trumpa, izabrali smo učenika Isusa.“