Alarmantne prognoze za Hrvatsku: Iz ovog užasa nema povratka, a tek Bosnu šta čeka...
Hrvatska pred demografskim kolapsom: “Opasnost za opstanak nacije postaje stvarnost”
Demografska kriza u Hrvatskoj dosegla je alarmantne razmjere i više nije pitanje budućnosti, već brutalne svakodnevnice. Prema najnovijim procjenama Ujedinjenih nacija, Hrvatska bi do kraja 21. stoljeća mogla izgubiti skoro polovinu svog stanovništva – s današnjih nešto više od 3,8 miliona, spustiti se na ispod dva miliona ljudi.
Ovaj pad, kako upozoravaju eksperti, ne ugrožava samo ekonomski razvoj zemlje, već postavlja pitanje same održivosti društva, institucija i države u cjelini.
Tri ključna uzroka: smanjen natalitet, iseljavanje i starenje
Glavni uzroci demografske krize već su poznati: dugogodišnji negativni prirodni priraštaj (više umrlih nego rođenih), masovno iseljavanje – posebno mladih i obrazovanih – te rapidno starenje populacije. Hrvatska danas ima više penzionera nego zaposlenih, što dodatno opterećuje penzioni sistem i ograničava javne investicije.
U školama je sve manje učenika, porodilšta se zatvaraju, a u mnogim općinama vrtići rade tek simbolično – ako uopće postoje. Posebno su pogođene regije poput Slavonije, Like i Dalmatinske zagore, gdje su čitava sela ostala bez ijednog mladog stanovnika.
Hrvatska se iseljava – i to ubrzano
Od ulaska u Evropsku uniju 2013. godine, Hrvatsku je napustilo više od 400.000 ljudi. Iako tačan broj nije poznat zbog slobode kretanja unutar EU, trend je nesporan. Najčešće destinacije su Njemačka, Irska, Austrija, ali i Švedska i Nizozemska.
Mnogi od tih iseljenika su visokoobrazovani, što dodatno usložnjava problem – zemlja ne gubi samo radnu snagu, već i svoj intelektualni i razvojni potencijal.
Uporedna situacija u regiji
Slični trendovi bilježe se i u susjednim zemljama, ali Hrvatska je među najpogođenijima. Dok se za Bosnu i Hercegovinu procjenjuje pad na oko 1,5 miliona stanovnika do 2100. godine, Slovenija – zahvaljujući aktivnijoj demografskoj politici i migracijama – vjerovatno će po prvi put u modernoj historiji imati više stanovnika od BiH, a vrlo moguće i od Hrvatske.
Slovenija, naprimjer, sistematski otvara radna mjesta za strane radnike, nudi integracijske programe, a stopa iseljavanja je znatno manja. Hrvatska, uprkos brojnim podsticajnim mjerama, za sada ne vidi vidljive rezultate.
Neučinkovite mjere i politička pasivnost
Hrvatska Vlada pokušava ponuditi demografske mjere – od jednokratnih naknada za rođenje djeteta, subvencija za stanove mladim parovima, do kampanja za povratak iseljenika. Međutim, prema ocjenama stručnjaka, te mjere su nesistematske, nedovoljno ambiciozne i ne prate se s ozbiljnom strategijom.
Demografi sve češće upozoravaju da se zemlja nalazi na pragu “demografske spirale smrti” – tačke nakon koje ni najradikalnije mjere ne mogu preokrenuti trend.
Prazne regije i tiha smrt sela
Poseban izazov predstavlja naglo pražnjenje ruralnih krajeva. Slavonija je već desetkovana, a Lika i Dalmatinska zagora gube osnovne funkcije – ljekarske ordinacije se zatvaraju, škole ostaju bez učenika, poljoprivredna zemljišta zarastaju.
Ako se trenutni trendovi nastave, cijele općine i regije mogle bi ostati bez ijednog stalnog stanovnika. Takav gubitak teritorijalne naseljenosti ozbiljan je sigurnosni i ekonomski problem.
Povratak u demografski “prvi svjetski rat”
Možda najporazniji podatak je da bi Hrvatska, prema projekcijama UN-a, do kraja stoljeća mogla imati broj stanovnika sličan onom iz vremena prije Prvog svjetskog rata. U svijetu tehnologije, globalne povezanosti i EU članstva, to je poraz civilizacijskih razmjera.