SAD i Ukrajina potpisali historijski sporazum o mineralima
Nakon mjeseci napetih pregovora – uključujući jedan posebno žustar sastanak u Ovalnom uredu Bijele kuće između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u februaru – Washington i Kijev su finalizirali dugo očekivani sporazum o mineralima.
Ključni detalji sporazuma
Sporazum, potpisan u srijedu u Washingtonu, SAD-u daje povlašteni pristup ukrajinskim mineralima i prirodnim resursima. Zauzvrat, SAD će pružiti finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini kako bi pomogao zemlji u obnovi nakon rata.
Sporazum dolazi u kritičnom trenutku jer je SAD prijetio povlačenjem iz svojih posredničkih napora da okonča trogodišnji sukob, izvještava Al Jazeera.
Predsjednik Trump, koji je snažno promovirao sporazum, izjavio je da on predstavlja “isplatu” za 350 milijardi dolara koje je, prema njegovim tvrdnjama, Washington potrošio na podršku ratnim naporima Ukrajine. Ipak, nije jasno kako je došao do ove brojke, budući da službeni podaci Ministarstva odbrane SAD-a pokazuju da je ukupna potrošnja na Ukrajinu od januara 2022. do decembra 2024. iznosila 182,8 milijardi dolara.
Bez obzira na to, premijer Ukrajine Denis Šmihal pozdravio je sporazum kao “dobar, ravnopravan i koristan” za obje strane.
Ekonomsko partnerstvo i novi fond
Detalji sporazuma, kojeg su potpisali američki ministar finansija Scott Bessent i ukrajinska potpredsjednica vlade Julija Sviridenko, ostali su ograničeni. Bessent je izjavio da će ovo “historijsko” ekonomsko partnerstvo poslati jasan signal Rusiji da je Trumpova administracija posvećena mirovnom procesu koji ima za cilj okončanje “okrutnog i besmislenog rata”.
Prema sporazumu, osnovat će se Fond za reinvestiranje SAD-a i Ukrajine, kojim će zajednički upravljati obje zemlje na ravnopravnoj osnovi. Ukrajina će zadržati potpuno vlasništvo i kontrolu nad svojim resursima, te će sama odlučivati koji se minerali i gdje mogu eksploatisati.
Ukrajinsko ministarstvo ekonomije saopćilo je da će SAD direktno, ili kroz novu vojnu pomoć, doprinijeti fondu. Kijev će doprinositi s 50% prihoda ostvarenih iskorištavanjem prirodnih resursa kroz nove licence u sektorima nafte i plina. Julija Sviridenko je putem platforme X predložila da bi ta pomoć mogla uključivati sisteme protuzračne odbrane za Ukrajinu.
Fokus na budućnost i reinvestiranje
Ukrajinska vlada je naglasila da se sporazum fokusira na buduću, a ne prošlu američku vojnu pomoć, što znači da Ukrajina neće imati dužničke obaveze prema Washingtonu – ključna tačka u dugotrajnim pregovorima. Također je navedeno da se očekuje da će se dobiti i prihodi fonda reinvestirati u Ukrajinu tokom naredne decenije.
Bogatstvo ukrajinskih resursa
Prema podacima ukrajinskog ministarstva ekonomije, zemlja posjeduje nalazišta 22 od 34 minerala koje je EU klasificirala kao ključne, uključujući plemenite i obojene metale, ferolegure, titan, cirkonij, grafit i litij.
Ukrajina također posjeduje rezerve rijetkih zemljanih elemenata (REE) – 17 metalnih minerala neophodnih za visokotehnološku industriju, elektroniku, odbranu, avijaciju i obnovljive izvore energije. Prema podacima UN-a, ukrajinske ključne mineralne rezerve činile su oko 5% globalne ponude 2022. godine. Ukrajina doprinosi sa 7% globalne proizvodnje titana, a njene rezerve litija, koje su većinom neiskorištene, procjenjuju se na 500.000 tona, čime se smatraju jednim od najvećih u Evropi.
Geopolitički značaj i diplomatska dinamika
Rosiland Jordan iz Al Jazeere navodi da se sporazum može smatrati “diplomatskom pobjedom” za Ukrajinu. Trump je u početku insistirao da Ukrajina mora vratiti 350 milijardi dolara, koje je, prema njegovim tvrdnjama, prethodna administracija Joea Bidena potrošila. Međutim, ukrajinska strana je uspjela ukloniti tu tačku iz konačnog dokumenta.
“Ovo je, prema nekima, sporazum usmjeren prema budućnosti, a ne onaj koji se osvrće na prošlost i finansiranje rata,” istaknula je Jordan.
Analitičari također napominju da su pregovori, koji su inicijalno započeli američkom željom za pristup mineralima, evoluirali u sveobuhvatan investicijski fond za obnovu Ukrajine.
Sigurnosni aspekti i mogući utjecaji
Sporazum ne uključuje eksplicitne američke sigurnosne garancije. Ipak, predsjednik Zelenski je podvukao da Ukrajina neće pristati na mirovne pregovore s Rusijom bez garancija koje bi spriječile nove agresije.
Anatol Lieven, direktor programa Euroazije na Institutu za odgovorno državništvo Quincy, smatra da sporazum implicira da će SAD “osjećati da ima udjela u Ukrajini”. Iako to nije formalna sigurnosna garancija, on vjeruje da bi eventualni novi napad Rusije izazvao oštre sankcije i vojnu reakciju SAD-a.
Sljedeći koraci i izazovi
Iako je ukrajinski kabinet odobrio sporazum, on još uvijek mora biti ratificiran u Parlamentu. Lieven naglašava da je uslov za aktivaciju sporazuma postizanje mira.
Ono što je dodatno važno jeste da se radi o privatnim ulaganjima. Novac koji će dolaziti u Ukrajinu za razvoj mineralnih resursa neće poticati direktno iz američkog državnog budžeta. To otvara pitanje da li će privatni investitori biti spremni preuzeti ekonomski rizik ulaganja, s obzirom na trenutne nesigurnosti.