Može li silovita erupcija vulkana uništiti ovo rajsko grčko ostrvo? Izgleda da može

Na vrhu strmih litica Santorinija nalazi se svjetski poznata turistička industrija vrijedna milione. Ispod površine, međutim, krije se rizik od razorne erupcije.

Ogromna drevna erupcija stvorila je ovaj grčki raj, ostavljajući za sobom ogroman krater i obod u obliku potkove.

Sada naučnici prvi put istražuju koliko opasna bi mogla biti naredna velika erupcija.

BBC News proveo je dan na britanskom kraljevskom istraživačkom brodu Discovery dok su naučnici tragali za tragovima.

Samo nekoliko sedmica ranije, gotovo polovina od 11.000 stanovnika Santorinija napustila je ostrvo iz sigurnosnih razloga nakon serije zemljotresa.

Santorini: Idiličan izgled, ali seizmički aktivan

Ovo je bio oštar podsjetnik da se ispod bijelih sela sa giros restoranima, bazenima u Airbnb-ima i vinogradima na bogatom vulkanskom tlu, dvije tektonske ploče sudaraju u Zemljinoj kori.

Profesorica Isobel Yeo, stručnjakinja za izuzetno opasne podvodne vulkane iz britanskog Nacionalnog okeanografskog centra, predvodi ovu misiju. Oko dvije trećine svih vulkana nalazi se pod vodom, ali rijetko se nadziru.

„Pomalo je to kao 'daleko od očiju, daleko od uma' kad je u pitanju razumijevanje njihove opasnosti, u poređenju s poznatijima poput Vezuva“, kaže ona dok sa palube posmatra inženjere kako spuštaju robota veličine automobila u more.

Naučna misija nakon zemljotresa

Ova istraživanja, odmah nakon zemljotresa, pomoći će naučnicima da razumiju kakav tip seizmičke aktivnosti može ukazivati na skoru erupciju.

Posljednja erupcija Santorinija desila se 1950. godine, ali je još 2012. zabilježen „period nemira“, kaže Isobel. Magma je tada tekla u komore vulkana, a ostrvo se „nadimalo“.

„Podvodni vulkani sposobni su za ogromne, razorne erupcije“, kaže ona.

„Uljuljkamo se u lažan osjećaj sigurnosti ako smo navikli na manje erupcije i 'mirno' ponašanje vulkana. Pretpostavimo da će sljedeća biti ista – ali možda neće.“

Lekcija iz prošlosti: Erupcija Hunga Tunga

Erupcija Hunga Tunga 2022. u Tihom okeanu bila je najveća podvodna eksplozija ikada zabilježena. Stvorila je cunami u Atlantiku, a šok talasi su se osjetili i u Velikoj Britaniji. Neka ostrva u Tongi bila su toliko razorena da se njihovi stanovnici nikad nisu vratili.

Ispod broda, 300 metara duboko, nalaze se vreli izvori. Te pukotine na Zemlji pretvaraju morsko dno u svijet jarko narančastih stijena i oblaka plinova.

„O površini nekih planeta znamo više nego o onome što je ovdje dolje“, kaže Isobel.

Unutrašnjost Zemlje kao istraživački poligon

Robot se spušta na morsko dno kako bi prikupio tekućine, plinove i komade stijena. Ovi ventili su hidrotermalni – iz njih izlazi topla voda, često u blizini vulkana.

Zbog toga su Isobel i 22 naučnika iz cijelog svijeta na ovom brodu mjesec dana.

Do sada niko nije uspio utvrditi da li vulkan postaje eksplozivniji kada se morska voda iz ventila pomiješa s magmom.

„Pokušavamo mapirati hidrotermalni sistem“, objašnjava Isobel. „Nije to kao praviti mapu na kopnu. Moramo gledati unutar Zemlje.“

Kolombo: Zaboravljeni vulkan

Discovery istražuje kalderu Santorinija i plovi prema Kolombu – drugom velikom vulkanu u ovom području, oko 7 km sjeveroistočno od ostrva.

Ova dva vulkana trenutno ne pokazuju znakove skorih erupcija, ali pitanje je samo vremena.

Ekspedicija će kreirati podatke i geo-hazardne mape za grčku Agenciju za civilnu zaštitu, objašnjava prof. Paraskevi Nomikou, članica vladinog kriznog tima koji se svakodnevno sastajao tokom zemljotresa.

Lokalna nauka za lokalne ljude

Ona dolazi sa Santorinija, i odrasla je slušajući priče svog djeda o prošlim zemljotresima i erupcijama. Upravo je vulkan inspirisao da postane geologinja.

„Ovo istraživanje je vrlo važno jer će lokalnom stanovništvu pokazati koliko su vulkani aktivni, i mapirati zone koje će biti zabranjene tokom erupcije“, kaže ona.

Dodaje da će se otkriti koji su dijelovi morskog dna Santorinija najopasniji.

Nauka u stvarnom vremenu

Ove misije su izuzetno skupe, pa Isobel organizuje eksperimente i danju i noću dok naučnici rade u 12-satnim smjenama.

John Jamieson, profesor sa kanadskog Univerziteta Memorial u Newfoundlandu, pokazuje vulkanske stijene izvađene iz ventila.

„Ne diraj tu – puna je arsena“, upozorava.

Pokazujući drugu, crno-narančaste boje sa zlatnim česticama, objašnjava: „Ovo je prava misterija – ne znamo ni od čega je napravljena.“

Ove stijene pričaju historiju fluida, temperature i materijala unutar vulkana. „Ovo je geološko okruženje različito od većine drugih – vrlo uzbudljivo.“

Srce misije: Komandni centar

Srce misije je tamni brodski kontejner gdje četvero ljudi gleda u monitore.

Pomoću džojstika nalik onom za igrice, dvojica inženjera upravljaju podvodnim robotom. Isobel i Paraskevi raspravljaju o tečnosti koju je robot pronašao.

Zabilježili su male zemljotrese oko vulkana, koje uzrokuje kretanje tečnosti kroz sistem i izazivanje pukotina. Isobel pušta audio snimak tih pukotina – zvuče kao basovi u noćnom klubu koji se pojačavaju i stišavaju.

Elektronskim impulsima u Zemlju stvaraju 3D mapu koja prikazuje vezu hidrotermalnog sistema s magmatskom komorom vulkana.

„Radimo nauku za ljude, a ne nauku radi nauke. Tu smo da ljudi osjete sigurnost“, kaže Paraskevi.

Život na ivici

Nedavna kriza na Santoriniju podsjetila je koliko su stanovnici izloženi seizmičkim prijetnjama i koliko zavise od turizma.

Na kopnu, fotografkinja Eva Rendl dočekuje nas na svom omiljenom mjestu za svadbene fotografije. Kada je u februaru počeo „roj zemljotresa“, napustila je ostrvo s kćerkom.

„Bilo je zaista strašno, kako je sve postajalo intenzivnije“, kaže.

Sada se vratila, ali posao ide sporije. „Ljudi su otkazali rezervacije. Obično počinjem s radom u aprilu, ali ove godine prva tura mi je tek u maju.“

Na glavnom trgu luksuznog mjesta Oia, britansko-kanadska turistkinja Janet kaže da je šest od deset ljudi iz njene grupe otkazalo putovanje.

Vjeruje da bi preciznije naučne informacije o vjerovatnoći zemljotresa i erupcija pomogle ljudima da se osjećaju sigurnije.

„Primam Google i naučna upozorenja – i to mi pomaže da se osjećam sigurno“, kaže.

Ljubav i vulkani

Ali Santorini će uvijek biti destinacija iz snova. U Imerovigliju, vidimo dvoje mladih kako se penju na zakrivljeni krov da naprave savršenu fotografiju.

Par – vjenčani prije samo 15 minuta – došao je iz Latvije i nisu ih uplašili podvodni rizici ostrva.

„Zapravo, htjeli smo se vjenčati pored vulkana“, kaže Tom, dok mu mladenka Kristina stoji uz rame.