SUTRA NIKAKO NE SMIJETE DA RADITE OVO: Običaji za drugi dan Uskrsa su jako strogi, zabranjeno je...

Vaskršnji ponedjeljak – dan radosti, običaja i duhovne simbolike

Vaskršnji ponedjeljak, prema vizantijskom obredu, prvi je dan Svetle nedjelje, dok se u zapadno-hrišćanskoj tradiciji računa kao drugi dan Uskrsa, s obzirom da je nedjelja – dan Hristovog vaskrsenja – prvi dan sedmice.

Ovaj dan poznat je i kao "Bela nedjelja", jer spada u tzv. "trapave sedmice", tokom kojih se ne poste ni srijeda ni petak. Tokom ova tri vaskršnja dana – nedjelja, ponedjeljak i utorak, vjernici se pozdravljaju sa „Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“, prenoseći radosnu vijest o Hristovom vaskrsenju koju je anđeo Gavrilo javio mironosnicama na Hristovom grobu.

Šta se radi na Vaskršnji ponedjeljak?
Na ovaj dan se nastavljaju porodična okupljanja, gozbe i veselja, kao nastavak vaskršnje radosti. Najvažniji običaj, kako crkveni, tako i narodni, jeste da se ova radost dijeli s najbližima. Prema narodnom vjerovanju, oni koji to ne učine i zatvore se u sebe, zapravo "prkose Bogu i Hristu" – i vjeruje se da im „neće ići u životu kako treba“.

U mnogim krajevima, posebno u manastiru Hilandar, održavaju se litije. Nakon jutarnje službe, monasi izlaze iz porte, noseći ikonu Bogorodice Trojeručice, i u povorci pjevaju tropare dok obilaze važna sveta mjesta.

Narodni običaji – "Vodeni ponedjeljak"
U nekim dijelovima Vojvodine, vaskršnji ponedjeljak nosi i naziv „Vodeni ponedjeljak“. Prema običaju, momci koji su za ženidbu odlaze u fijakerima do djevojaka spremnih za udaju. Sa sobom vode tamburaše i posudu sa vodom.

Na simboličan način, polivaju djevojke, što prema vjerovanju znači "spiranje grijeha" i pripremu za udaju. Što više vode potroše – to je, vjeruje se, veća želja da baš ta djevojka postane njihova supruga.

Vaskršnji ponedjeljak tako objedinjuje duhovnu dubinu, narodne običaje i porodičnu toplinu. To je dan kada se Hristova pobjeda nad smrću i grijehom ne samo slavi, već i živi – kroz zajedništvo, pjesmu, vjeru i osmijeh.