Za šta vi koristite internet?

Postoji samo pet osnovnih ljudskih potreba kada se radi o upotrebi interneta, i današnji korisnici svjetsku mrežu prije svega upotrebljavaju za učenje, građenje odnosa, zabavu, napredak i priznanje, prema istraživanju koje je objavila agencija Universal Media.

Ovo, osmo po redu globalno istraživanje navika, potreba i ponašanja korisnika društvenih medija i interneta pod nazivom "Wave 8: The language of content" (Jezik sadržaja), sprovedeno je u 65 zemalja, i pored BiH, obuhvatilo je i zemlje iz okruženja: Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju. 

Podaci su prikupljeni među više od 50.000 aktivnih korisnika interneta uzrasta od 16 do 54 godine, što predstavlja reprezentativnu sliku potreba, pogleda i ponašanja više od milijardu korisnika društvenih medija u svijetu. Većina njih kao svoju najčešću aktivnost na internetu navodi gledanje video sadržaja, posjećivanje različitih sajtova, kao i posjećivanje profila svojih prijatelja i uređivanje sopstvenih profila. 

"Poslije osam godina istraživanja, možemo zaključiti da postoji samo pet osnovnih ljudskih potreba kada se radi o upotrebi interneta. Današnji korisnici svjetsku mrežu prije svega upotrebljavaju za učenje, građenje odnosa, zabavu, napredak i priznanje", istakla je Glen Parker, autor izvještaja. Korisnici se prije svega povezuju sa brendovima koji zadovoljavaju ove njihove osnovne potrebe. 

Osnovne potrebe korisnika interneta, međutim, variraju u različitim kategorijama ispitanika, o čemu moraju da veoma vode računa brendovi prilikom osmišljavanja i realizovanja svojih kampanja. Dok u evropskim zemljama ispitanici društvene medije prije svega cijene zbog mogućnosti unaprijeđenja društvenih odnosa, u ostatku svijeta ih prije svega vide kao sredstvo za zabavu i opuštanje. 

Tako na primjer korisnici u Indiji (88 odsto) ili Meksiku (85 odsto) najčešće dijele zanimljive sadržaje o proizvodima i uslugama. Sa druge strane, u Velikoj Britaniji to čini samo 60 odsto korisnika koji su prije svega podstaknuti radoznalošću svojstvenoj britanskim potrošačima i najviše vrednuju kad brend predstavlja nešto novo ili neočekivano. 

Dostupnost portabl uređaja (tableti, laptopovi, smartfoni) i WiFi mreže za posljedicu ima to da je većina korisnika najveći dio vremena onlajn. Nemogućnost pristupa internetu izaziva stres kod čak 57 odsto ispitanika na globalnom nivou. 

"Društveni mediji fundamentalno su pomjerili ambicije jedne generacije", navela je Parker. "Pozitivna reakcija drugih na ono što kažemo ili uradimo nas čini sretnim, a to je slučaj i kada dijelimo sadržaje preko interneta, brendovi na ovo odgovaraju tako što mladim potrošačima nude sadržaje koji podilaze njihovom egu i pomaže im da ostvare svoje lične ciljeve", dodala je ona. 

Dolazi do emotivnog vezivanja i "šerovanja" (dijeljenja sadržaja) sa drugim korisnicima. Dijeljenje sadržaja postalo je uobičajeni način svakodnevne komunikacije na svjetskoj mreži. U godini u kojoj je riječ "selfie" uvrštena u Oksfordski riječnik, čak 45 odsto ispitanika kaže da dijeli svoje fotografije na mreži, što je postao najčešće šerovan sadržaj.

Dijeljenje i komentarisanje ličnih sadržaja čini sretnim 43 odsto ispitanika, a trećinu anketiranih ignorisanje sadržaja koje postavljaju na mrežu čini neraspoloženim i nesretnim. 

Čak 43 odsto mladih uzrasta od 16 godina teži prepoznatljivosti i popularnosti u internet zajednici, dok takvu težnju ima samo 15 odsto onih uzrasta od 54 godine. Blogeri su tako postali uzor za čak 46 odsto ispitanika. Privatnost na internetu i dalje je glavna vijest. Wave 8 otkriva zanimljivu dihotomiju koja se odnosi na želju da se postane poznat na mreži uz istovremenu potrebu za očuvanjem anonimnosti. Zabrinutost za privatnost na mreži postepeno raste. 

Prije pet godina, 61 odsto aktivnih internet korisnika bili su zabrinuti zbog iznošenja ličnih podataka na mreži. Danas, poslije skandala oko prisluškivanja i praćenja aktivnosti na internetu od strane obavještajnih službi ili hakovanja privatnih fotografija koje se nalaze na "iCloud" - taj strah ima dvije trećine ispitanika. Želja za privatnošću je, međutim, različita. 

Ukupno 58 odsto ispitanika se slaže da bi voljeli da ostanu anonimni u svemu što rade na mreži, ali paradoksalno čak 47 odsto njih želi da ostanu anonimni, a da istovremeno budu i poznati na mreži. Parkerova smatra da ovo pokazuje "alarmantan nedostatak razumijevanja kako sajtovi prikupljaju lične podatke". 

Veza između onlajn prostora i sposobnosti da se zadovolje ambicije postala je neizbrisivo povezana. Globalno, 20 odsto ljudi misli da je društvena mreža dobro mjesto za razvoj biznisa. Tako su društveni mediji postali najbolje mjesto da se steknu poslovni kontakti, izgradi karijera, upoznaju novi ljudi. Uočena je i značajna promjena, mobilni telefoni, i to smartfoni, su postali vidljiviji od PC. 

Mnogi ispitanici na prvo mjesto svojih potreba stavljaju dostupnost WiFi mreže i pune baterije. 

"Upotreba smart telefona, dijeljenje sadržaja i potrošačke potrebe su promijenile način na koji komuniciramo, pojave poput 'Bucket challenge' pokazuje da korisnici kada hoće da steknu poštovanje to čine kroz savršenu kombinaciju socijalnih i mobilnih tehnologija", zaključila je Parkerova. 

Brendovi trebaju bolje razumjeti društvene medije i njihovo korištenje od strane potrošača. Samo razumijevanjem potreba i ambicija potrošača i pružanjem sadržaja koji tada postaje društvena roba brend može da izgradi čvrste i vrijednosne odnose sa potrošačima. 

Wave 8 je zato vrlo koristan "alat" koji pomaže u kreiranju komunikacionih strategija brendova, zaključuje se u istraživanju.