REAKCIJE NA VOJNI SPORAZUM VUČIĆA I ORBANA: "Srbija takav sporazum nema još jedino s Burkinom Faso!
Srbija i Mađarska potpisale su sporazum o saradnji u području odbrane, što je odgovor Beograda na nedavno potpisani sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova.
Potpisan je dokument kojim se operacionalizira i konkretizira sporazum o strateškoj saradnji Srbije i Mađarske u području odbrane, postignut 2023. godine, izjavio je nakon potpisivanja predsjednik Aleksandar Vučić.
On je naglasio da je ključni element tih odnosa vojna saradnja, koja se ogleda kroz realizaciju bilateralnih i multinacionalnih vježbi, vojno-vojnu i vojno-tehničku saradnju u području nabavke naoružanja.
Predsjednik Srbije vjeruje da je to korak bliže vojnom savezu dviju zemalja, ali da se o tome trebaju izjasniti i mađarska strana, kao i mađarski i srpski parlament. Vjerovatno se o tome pita i NATO, budući da je Mađarska njegova članica.
Odgovor Hrvatskoj, Albaniji i Kosovu
Sporazum, dakle, nije neki preveliki novitet, ali dolazi nakon deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je u Beogradu ocijenjena kao provokativna. Potpisivanje dokumenta s Mađarskom stoga se vidi i kao odgovor Beograda na tu inicijativu, koja se može posmatrati i kao nastavak Vučićeva nadmetanja s Hrvatskom.
Praktična vrijednost tog sporazuma nije previše značajna za dobrobit građana Srbije ili njihovu sigurnost. Kako za DW ističe direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi, "kada se analiziraju svi strateški ugovori koje Srbija potpisuje, ona takve ugovore nema jedino s Burkinom Faso".
"Taj sporazum usmjeren je isključivo na ekonomske dobitke za firme koje su bliske dvojici autoritarnih lidera, Viktoru Orbanu i Aleksandru Vučiću. Tako da ovaj sporazum može imati taj PR efekt, kao nekakva protuteža dogovoru koji je postigla Hrvatska, ali suštinski on nema velike važnosti", kaže Beširi.
Učvršćivanje autoritarnog prijateljstva
Potpisivanje vojnog sporazuma s Mađarskom svakako jest nekakav odgovor na trojni sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova, smatra Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. On ujedno podsjeća i na inicijative koje stižu iz Crne Gore.
"Vidimo da Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, traži da Crna Gora potpiše vojno-tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. Dodatni motiv tog sporazuma jest da se još više učvrsti to autoritarno prijateljstvo dvaju lidera, Orbana i Vučića, i savezništvo s Mađarskom, koja je sigurno jedan od glavnih zagovornika Srbije u Evropskoj uniji. Ono što je ovdje zabrinjavajuće jest što, umjesto diplomatskih inicijativa, imamo zveckanje oružjem u regiji", smatra Popov.