Austrijski Der Standard napisao da EU smatra da hapšenje Dodika "nije vrijedno truda"
Austrijski list Der Standard objavio je tekst u kojem navodi da hapšenje Milorada Dodika "nije vrijedno truda" jer bi, čak i da bude uhapšen, mogao provesti najviše dva mjeseca u pritvoru.
Autorica teksta, Adelheid Wölfl, ističe da u SIPA-i postoji bojazan kako bi Dodikovo obezbjeđenje moglo upotrijebiti silu u slučaju njegovog hapšenja.
"Teoretski, SIPA bi mogla zatražiti pomoć vojne misije EUFOR-a, koja bi trebala pružiti podršku u slučaju sukoba. Međutim, čini se da je EU već poručila bosanskim vlastima da ne mogu računati na njenu pomoć, iako EUFOR prema svom mandatu ima obavezu osigurati stabilno i sigurno okruženje", navodi se u tekstu.
Dalje se dodaje da "Evropska unija očito nastoji izbjeći odgovornost za stanje u BiH, smišljajući različite izgovore".
"Tako se tvrdi da je odluka o Dodikovom pritvoru donesena na osnovu dekreta visokog predstavnika Christiana Schmidta, čije ovlasti pojedine zemlje EU osporavaju. Također se navodi da bi Dodik, čak i ako bude uhapšen, mogao provesti najviše dva mjeseca u istražnom zatvoru, što EU ne smatra vrijednim truda", piše Der Standard.
Dodatno se izražava zabrinutost da bi "nasilje pri njegovom hapšenju moglo izazvati reakciju nove desničarske administracije u Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi mogla stati na njegovu stranu".
Zašto je ovakav stav EU, ako je istinit, pogrešan na više nivoa?
Suština pravne države ne ogleda se u broju dana koje će neko provesti iza rešetaka, već u jasnoj poruci da institucije postoje, da imaju snagu i da su njihove odluke obavezujuće za sve. Bosna i Hercegovina mora dokazati da njene pravosudne institucije nisu fikcija, već stvarna snaga koja garantuje vladavinu prava i jednakost svih građana pred zakonom.
Dodikovo sistematsko podrivanje državnih institucija, ignorisanje sudskih odluka i otvoreni separatizam predstavljaju direktan udar na ustavni poredak zemlje. Ako takvo ponašanje ostane nekažnjeno, šalje se opasna poruka da je zakon u BiH selektivan i da moć pojedinca može nadjačati institucije države.
Ali pitanje Dodikovog hapšenja nije samo pravno i političko – ono predstavlja presedan za budućnost. Ozbiljna država ne smije dopustiti da napad na njen ustavni poredak prođe nekažnjeno. Ako se danas ne postavi granica, sutra će je biti još teže uspostaviti.
Dakle, nije ključno pitanje koliko bi Dodik proveo u pritvoru. Ključno je hoće li Bosna i Hercegovina dokazati da je država sposobna provesti vlastite zakone i zaštititi svoj ustavni poredak. U suprotnom, otvaraju se vrata za nove pokušaje destabilizacije – ne samo od strane Dodika, već i svih budućih političkih aktera koji bi poželjeli testirati granice državne moći.
Hapšenje Milorada Dodika, zbog svega navedenog i još mnogo toga, nije samo pitanje pravde – to je pitanje opstanka pravne države. I zbog toga nije samo "vrijedno truda", već apsolutno nužno.