Vrijeme za promjene: Hoće li Evropa konačno ukinuti pomjeranje sata?
Pomjeranje kazaljki na satu dva puta godišnje tema je koja u Evropskoj uniji izaziva sve više rasprava. Iako milioni građana podržavaju ukidanje ove prakse, pomjeranje sata u nedjelju neće biti posljednje.
Istraživanja pokazuju da sezonska promjena vremena negativno utiče na zdravlje i ekonomiju, što je razlog sve glasnijih poziva da se ova praksa ukine, ne samo u Evropi već i širom svijeta.
Evropska unija je još 2018. godine predložila ukidanje pomjeranja sata, nakon što su skoro četiri miliona građana u tadašnjih 28 zemalja članica podržali ovu inicijativu u javnom savjetovanju. Evropski parlament je 2019. godine podržao reformu, ali njen konačan ishod ostaje neizvjestan zbog neslaganja među državama članicama.
Prema zakonodavnoj proceduri EU, Evropska komisija predlaže izmjene zakona, koje zatim moraju odvojeno usvojiti i parlament i države članice prije nego što pregovarači usaglase konačnu verziju teksta.
Poljska, koja predsjedava EU do jula, smatra da je vrijeme da se ovo pitanje ponovo pokrene na nivou država članica.
Štetne posljedice pomjeranja sata
Zagovornici ukidanja pomjeranja sata, uključujući brojne evropske parlamentarce, ukazuju na naučne studije koje potvrđuju negativne efekte ovog sistema.
„Postoji ogroman broj dokaza da pomjeranje sata dva puta godišnje loše utiče na ljudsko zdravlje, životinje i bezbjednost u saobraćaju, dok su koristi minimalne“, izjavio je irski europarlamentarac Sean Kelly, jedan od vodećih zagovornika ove reforme.
On poziva Evropsku uniju da odredi konkretan datum za sprovođenje reforme, slično kao što se postavljaju ciljevi za smanjenje emisija ugljika.
Istorija pomjeranja sata
Praksa pomjeranja sata započela je u Njemačkoj tokom Prvog svjetskog rata kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost. Ponovo je uvedena u Drugom svjetskom ratu, a zatim ponovo napuštena sve do energetske krize 1970-ih, kada je ponovo usvojena kao mjera uštede energije.
Međutim, u savremenom svijetu mnogi stručnjaci osporavaju njen značaj.
Podrška reformi u svijetu
Protivnici reforme smatraju da Evropska unija trenutno ima važnijih izazova, poput rata u Ukrajini i trgovinskih napetosti s Washingtonom. Ipak, Evropska komisija ne odustaje od ideje.
„Vjerujemo da je moguće postići zajedničko rješenje i podstičemo nastavak rasprave tokom trenutnog predsjedavanja“, izjavila je glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen.
Poljska namjerava neformalno razgovarati s drugim zemljama članicama kako bi procijenila da li prijedlog i dalje ima podršku.
Globalni trendovi
Mnoge zemlje već su napustile pomjeranje sata. Među njima su Azerbejdžan, Iran, Rusija, Sirija, Turska i Urugvaj, dok je Egipat 2014. godine ukinuo ovu praksu, ali je devet godina kasnije ponovo vratio zbog energetske uštede.
U Sjedinjenim Američkim Državama, bivši predsjednik Donald Trump je jednom prilikom izjavio da bi želio ukinuti ljetno računanje vremena, nazvavši ga „nepotrebnim i skupim“. Njegov saveznik, milijarder Elon Musk, također je pokrenuo debatu na društvenim mrežama, gdje je većina od 1,3 miliona ispitanika glasala za trajno zadržavanje ljetnog vremena.
Ako Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ikada ukinu trenutni sistem, pridružit će se listi zemalja koje su već napravile taj korak.
Međutim, zagovornici reforme u Evropi mogli bi još dugo čekati na konačno rješenje. Visoki zvaničnik Litvanije najavio je da će se ovo pitanje ponovo razmatrati tek kada ta zemlja preuzme predsjedavanje Vijećem EU – 2027. godine.