Putin prevario cijeli svijet: Isplivao tajni ruski dokument, ništa od primirja, tek nastaje haos

Vladimir Putin planira da nastavi rat u Ukrajini i oslabi pregovaračku poziciju Donalda Trumpa u bilo kakvom mirovnom sporazumu tako što će podsticati tenzije između SAD-a i ostatka svijeta, otkriva ruski dokument do kojeg je došla zapadna obavještajna agencija.
SAD trenutno djeluju kao posrednici između Ukrajine i Rusije, a Trump je izjavio da su američki izaslanici na putu za Moskvu kako bi predstavili potencijalni plan za primirje.
Predlog o 30-dnevnom prekidu vatre još nije prihvaćen od strane Moskve, koja ne pokazuje znakove popuštanja u trogodišnjem ratu, uz intenzivne zračne napade u danima nakon što je plan objavljen.
Obučen u vojnu uniformu, Putin je sinoć prvi put posjetio rusku oblast Kursk otkako su je ukrajinske snage djelimično preuzele u augustu. Kremlj je jutros saopštio da je operacija izbacivanja ukrajinskih snaga sada u završnoj fazi.
Dok Washington nastavlja vršiti pritisak za primirje, dokumenti iz uticajnog moskovskog think-tanka, koje je dobio Washington Post, sugerišu da Rusija aktivno radi na podrivanju potencijalnog mirovnog sporazuma još od februara.
Čini se da su neke mjere iz dokumenta, koji je navodno sastavljen nedjelju dana prije pregovora između SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji krajem februara, već uticale na razmišljanje ruskog državnog vrha.
Dokument, pripremljen za Petu službu FSB-a, sektor bezbjednosne službe zadužen za operacije u Ukrajini, iznosi načine na koje Rusija može poboljšati svoj položaj raspirivanjem tenzija između SAD-a, Kine i EU.
Dana 25. februara, SAD su dvaput podržale Rusiju u glasanjima u UN-u, što predstavlja iznenađujući obrt u američkoj spoljnoj politici.
Prvi put je to učinjeno u Generalnoj skupštini, gdje su se SAD usprotivile rezoluciji koju su predložile evropske zemlje, a koja je osuđivala Moskvu i potvrđivala teritorijalni integritet Ukrajine.
Drugi slučaj desio se u Savjetu bezbjednosti, gdje su SAD podržale rezoluciju kojom se poziva na okončanje ruske invazije, ali bez direktne osude Rusije.
Dokument think-tanka također navodi da bi Rusija trebala raditi na "potpunom demontiranju" trenutne ukrajinske vlade.
Sinoć su ruske snage objavile da su zarobile stotine ukrajinskih vojnika koji su se borili u Kursku, a Putin je zaprijetio da će ih tretirati "kao teroriste".
Načelnik ruskog generalštaba, Valerij Gerasimov, rekao je da su njegove snage zarobile oko 430 ukrajinskih vojnika u Kursku, gdje je Ukrajina prošlog ljeta izvela iznenadnu kontraofanzivu.
Obraćajući se vojnicima u Kursku, Putin je poručio da zarobljeni ukrajinski vojnici trebaju biti "tretirani kao teroristi, u skladu sa zakonima Ruske Federacije".
Sinoć je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio da britanski planovi da predvode stabilizacione snage u postkonfliktnoj Ukrajini znače da će oni štititi "nacistički režim" u Kijevu.
U neobičnom ispadu iz Moskve, svega nekoliko sati nakon najvećeg ukrajinskog napada dronovima na prestonicu od početka rata, Lavrov je rekao: "Šta će mirovne snage štititi? Ostatke kijevskog nacističkog režima?"
The Post je izvjestio da dokument također sugeriše da Kremlj treba odbaciti planove za mirovne snage u Ukrajini, jer bi one bile pod "ozbiljnim zapadnim uticajem".
U međuvremenu, američki planovi za nastavak naoružavanja Ukrajine ocenjeni su kao "apsolutno neprihvatljivi", kao i održavanje ukrajinske vojske na njenom trenutnom nivou od milion vojnika.
Dokument također predlaže da bi Rusija trebala insistirati na daljoj podjeli Ukrajine, uključujući uspostavljanje tampon-zone na sjeveroistoku zemlje, u blizini ruske granice, kao i demilitarizovane zone u blizini Krima, koji je Putin nezakonito anektirao 2014. godine.
U dokumentu se Trumpov preliminarni plan za postizanje mira u Ukrajini u roku od 100 dana odbacuje kao "nemoguć za realizaciju", uz tvrdnju da se mir "ne može postići prije 2026. godine".
Think-tank predlaže da bi Rusija mogla poboljšati svoju pregovaračku poziciju tako što bi američkim kompanijama ponudila pristup eksploataciji rijetkih minerala u Rusiji i na okupiranim teritorijama Ukrajine.
Dokument je napisan nedjelju dana prije nego što su SAD i Rusija održale ključne pregovore u Saudijskoj Arabiji, na kojima Ukrajina nije učestvovala.
Govoreći za novinare u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, dok su trajali februarski pregovori, Donald Trump je ismijao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog njegovih žalbi da Ukrajina nije pozvana na razgovore.
"Danas sam čuo, 'Oh, nismo bili pozvani'. Pa, tamo ste već tri godine. Trebalo je da završite ovo prije tri godine, trebalo je da nikad ne počne. Mogli ste da sklopite dogovor", rekao je tada Trump.
Međutim, prema izvorima iz Kremlja, upravo Putin želi da odugovlači mirovni proces kako bi zauzeo još više ukrajinske teritorije.
Rusija trenutno ima vojnu prednost, s obzirom na to da njene trupe brojčano nadmašuju zapadno podržane ukrajinske snage i ostvaruju sve veće prodore na istoku Ukrajine.
Ruski predsjednik smatra da je 30-dnevna pauza "neprihvatljiva" i očekuje se da će ometati mirovne pregovore svojim nerealnim zahtjevima.
Budući da Putin drži većinu aduta u svojim rukama, ruski zvaničnici vjeruju da će on uspjeti sprovesti svoj plan.
Jedan visoki ruski izvor rekao je za Reuters: "Teško je za Putina da pristane na ovo u trenutnom obliku. On ima jaku poziciju jer Rusija napreduje."
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da je važno "ne žuriti previše" sa ruskim odgovorom na prijedloge o primirju. On je naveo da Moskva čeka "detaljne informacije" iz SAD-a pre nego što donese odluku.
Jedan od Putinovih glavnih zahtjeva vjerovatno će biti obustava buduće vojne podrške Kijevu, izvještava Bloomberg.