Pismo Isaka Njutna iz 1704. predviđa kada će svijet nestati

Sir Isak Njutn, renomirani naučnik poznat po formulisanju zakona kretanja i gravitacije, predvidio je da će svijet kakav poznajemo nestati 2060. godine.

Njutn je ovu zlokobnu opomenu napisao na papiriću iznad serije matematičkih proračuna prije više od 300 godina.

Vjerovao je u biblijska viđenja Apokalipse — naročito u Bitku na Armagedonu — i zasnovao je svoje predviđanje na svom protestantskom tumačenju Biblije i događajima koji su uslijedili nakon biblijske istorije.

Ova predviđena ratna sukobljavanja opisana su u posljednjem poglavlju Knjige Otkrivenja, a predstavljaju sukob snaga dobra (predvođenih Bogom) i snaga zla (predvođenih kraljevima Zemlje).

Pismo kaže da će ova bitka označiti kraj svijeta i uvesti novo doba mira koje donosi Bog.

Njutn je koristio matematiku i datume iz biblijske istorije kako bi došao do apokalipse, primjenjujući principe u kojima se dani pomenuti u Pismu računaju kao godine.

Za njega su ovi vremenski periodi (posebno 1260 godina) predstavljali vrijeme napuštanja Crkve i uspona „iskvarenih“ trinitarnih religija, pretežno katoličanstva koje je neki protestanti vidjeli kao kult.

Njutn je proučavao istoriju kako bi odredio tačan datum kada je ovo napuštanje formalno počelo i utvrdio je 800. godinu nove ere, kada je osnovano Sveto Rimsko Carstvo. Godina 800. nove ere plus 1260 dala je Njutnu godinu 2060.

Sir Isak Njutn je napisao zlokobno predviđanje na papiriću iznad serije matematičkih proračuna prije više od 300 godina, navodeći da će svijet kakav poznajemo nestati 2060. godine.

„Tako da vrijeme, vremena i polovina vremena su 42 mjeseca ili 1260 dana ili tri godine i po, računajući dvanaest mjeseci u godini i 30 dana u mjesecu, kao što je to učinjeno u kalendaru prve godine“, piše u pismu iz 1704.

„A dani kratkotrajnog zvijeri se računaju kao godine vladavine [sic] kraljevina, period od 1260 dana, ako se datira od potpunog osvajanja tri kralja 800. godine nove ere, završiće 2060. godine nove ere. Možda će se završiti kasnije, ali ne vidim razloga da se završi prije.“

Stiven D. Snobelen, profesor istorije  nauke i tehnologije na Univerzitetu King’s College u Halifaksu, rekao je da Njutnovo predviđanje „nije koristilo ništa komplikovano kao što je računanje diferencijacija, koje je on izumio, već jednostavnu aritmetiku koju bi dijete moglo da izračuna“.

Njutn je koristio 1260, 1290, 1335 i 2300 dana koji se nalaze u Knjizi Danila i Otkrivenja, a koji govore o kraju i početku određenih vremena.

Međutim, on ih je umjesto dana vidio kao godine koristeći princip „dan za godinu“, metodu koja se koristi za tumačenje biblijskih proročanstava i koja tvrdi da riječ „dan“ simbolizuje godinu.

U Knjizi Otkrivenja, Hristos i sveti bi intervenisali da uspostave globalno Kraljevstvo Božje koje bi vladalo 1000 godina na Zemlji, prema Snobelenovim riječima.

Njutn je takođe vjerovao da bi u to vrijeme pokvareni ogranci hrišćanstva pali, a prava Evangelija bila bi otvoreno propovjedana.

Prije drugog dolaska Hrista, Jevreji bi se vratili u Izrael, prema biblijskom proročanstvu, i obnovili Hram.

Njutn, renomirani naučnik poznat po formulisanju zakona kretanja i gravitacije, bio je takođe pobožan hrišćanin koji je vjerovao u biblijska viđenja Apokalipse.

Dok Njutn nije vjerovao da će svijet prestati da postoji 2060. godine, vjerovao je da će Bitka na Armagedonu uvesti drugi dolazak Hrista i novo doba mira.

Ali uprkos njegovim naporima da predvidi kraj svijeta, Njutn je bio „oprezan prema postavljanju datuma za proročanstva“ i „brinuo se da bi neuspjeli prognostikovani ljudski predviđanja zasnovana na božanskim proročanstvima mogla dovesti Bibliju u disreput“, napisao je Snobelen.

Njutn je čak postavljao pitanje svog vlastitog predviđanja da će aktuelno doba završiti 2060. godine.

„Možda će se završiti kasnije, ali ne vidim razloga da se završi prije“, napisao je.

U drugom predviđanju koje se odnosi na datum 2060. godine, Njutn je izjavio: „Ovo ne pominjem da bih tvrdio kada će vrijeme kraja biti, već da bih zaustavio nepromišljene pretpostavke maštovitih ljudi koji često predviđaju vrijeme kraja, [i] time dovode u pitanje sveta proročanstva svaki put kada njihova predviđanja ne uspiju.

„Hristos dolazi kao lopov u noći, [i] nije na nama da znamo vrijeme [i] sezone koje je Bog stavio u svoje vlastito srce.“

Danas se možda čini protivrečno da se naučnik toliko bavi biblijskim proročanstvima.

Ali prema Snobelenovim riječima: „Njutn nije bio ‚naučnik‘ u [savremenom] smislu te riječi. Umjesto toga, bio je ‚prirodni filozof‘.“

„Vežba od srednjeg vijeka do osamnaestog vijeka, prirodna filozofija obuhvatala je ne samo proučavanje prirode, već i proučavanje Božje ruke koja djeluje u prirodi“, dodao je, prenosi Daily mail.

„Za Njutna nije postojao neprobojan zid između religije i onoga što sada nazivamo naukom. Tokom svog dugog života, Njutn je naporno radio kako bi otkrio Božju istinu — bilo u prirodi ili u Pismu.“