Kažu da noću nikako ne treba izlaziti iz kuće: Danas počinju „nekršteni“ dani, evo i do kada traju

Vjeruje se da tokom noći, od zalaska sunca do prvih pijetlova, vladaju posebne sile koje donose opasnosti.

Prema starim srpskim verovanjima, period od 10. do 19. januara poznat je kao „nekršteni dani“, a smatra se da je to vrijeme kada se pojavljuju posebne prijetnje i opasnosti. Ova tradicija duboko je ukorijenjena u narodnim vjerovanjima. Smatra se da su to dani kada Isus Hrist još nije bio kršten, pa je, prema predaji, zemlja otvorena ne samo za mrtve duše, već i za demone i nečastive sile.

Nekršteni dani smatraju se nesrećnim vremenom za rađanje. Narod vjeruje da će dijete koje se rodi između Božića i Bogojavljenja biti bolešljivo i nesretno. Kako bi se djeca zaštitila od uroka, stari običaji nalažu da djeca rođena u ovom periodu moraju svake godine tokom „nekrštenih dana“ nositi posebnu košulju, tkanu na kaminu.

Ovi dani su uvijek mrsni, a post se ne praktikuje ni sredom ni petkom. Jedini dan za post u ovom periodu je Krstovdan, koji pada neposredno prije Bogojavljenja.

Narodno vjerovanje također tvrdi da ove zle sile vladaju noću. Zbog toga se preporučuje da se tokom tih dana ne izlazi iz kuće, jer onaj ko putuje noću može doživjeti nesreću. Ako izlazak iz kuće nije izbjegljiv, savetuje se nošenje zaštitnih predmeta, poput bijelog luka, krsta ili oštrog metalnog predmeta, koji navodno štite od zlih sila.

U nekim dijelovima Srbije, naročito u vlaškim selima, i danas se poštuju stari običaji. Tokom „nekrštenih dana“ žene ne predu, ne tkaju i ne peru veš. Takođe, ništa bijelo, naročito dječija odjeća, ne ostavlja se napolju kako bi se spriječilo da zle sile naudite djeci bajalicama i urokom.

Kako bi se dodatno zaštitili, meštani u nekim selima prekrivaju prozore zavjesama ili spuštaju roletne kako bi sakrili svjetlost iz svojih kuća. Postoji i vjerovanje da demoni mogu ući u posude s vodom tokom noći, pa se preporučuje da se u ovom periodu ne pije voda iz posuda, kako bi se izbjegle nevolje.

Ova vjerovanja i običaji, iako duboko ukorijenjeni u tradiciji, danas predstavljaju zanimljiv i pomalo mističan aspekt naše kulturne baštine.