Da li vam je suđeno da budete sami? Otkrivene 3 ključne osobine doživotnih samaca

Istraživači sa Univerziteta u Bremenu uporedili su ljude koji su samci i one koji su u vezama, na osnovu ocjena zadovoljstva životom i pet glavnih osobina ličnosti.

Rezultati su pokazali da su ljudi koji su ostali slobodni imali niže ocjene za ekstrovertnost, savesnost i otvorenost za iskustvo u poređenju s onima koji su bili u braku ili vezi, piše Dejli mejl.

Niži rezultat zadovoljstva životom

Ljudi koji su cijelog života bili samci također su imali niže ocjene zadovoljstva životom.

„Postoje razlike između ljudi koji ostaju sami doživotno i onih koji ulaze u vezu. Moramo obratiti posebnu pažnju na ljude koji ostaju sami. Ako imaju ljude koji brinu o njima, to definitivno može pomoći“, izjavila je Julija Stern, jedan od autora studije.

Nekoliko prethodnih studija bavilo se uticajem života u samoći, ali definicije usamljenosti su se uveliko razlikovale, pošto su mnoge studije samo uzele u obzir trenutni status ispitanika, a ne i istoriju njihovih prethodnih veza.

Da bi riješili ovaj problem, istraživači su uključili više od 77.000 ljudi starijih od 50 godina, podijeljenih u pet grupa: trenutno u vezi, nikada ne žive sa partnerom, nikada u braku ili nikada u dugoj vezi.

Učesnici su odgovarali na pitanja o zadovoljstvu životom, kao i o njihovim karakteristikama prema osobinama ličnosti „velike petorke“ – otvorenost za iskustvo, savjesnost, ekstrovertnost, prijatnost i neuroticizam.

Rezultati su pokazali da ljudi koji nikada nisu bili u ozbiljnoj dugoj vezi imaju niže rezultate za ekstrovertnost, otvorenost i zadovoljstvo životom od onih koji su trenutno slobodni, ali su živjeli s partnerom ili su u prošlosti bili u braku.

Istraživači su također primijetili ključne razlike između kultura, polova i starosnih grupa. U zemljama u kojima su bračne zajednice češće, usamljenost je dovela do još nižih rezultata zadovoljstva životom.

Žene koje su bile neudate imale su viši rezultat zadovoljstva životom od muškaraca, dok su starije osobe bile zadovoljnije samim statusom od ljudi srednjih godina.

Naučnici ne mogu sa sigurnošću reći da li su razlike u osobinama posljedica selekcije (ljudi s određenim osobinama imaju veću vjerovatnoću da započnu vezu) ili socijalizacije (dugotrajne veze mogu promijeniti ličnosti).

„Vjerovatnije je da postoji efekat selekcije: na primjer, ljudi koji su ekstrovertniji imaju veću tendenciju da ulaze u veze“, dodala je Stern.