Božićna pšenica donosi sreću i blagostanje: Evo šta tačno treba da uradite ako želite berićetnu 2025

 Božić se slavi u znak sjećanja na dan rođenja Isusa Hrista, sina Božijeg.

Kako je to praznik rađanja novog života, on je kod nas prožet najljepšim vjerskim običajima i obredima. Pored badnjaka, česnice koja se lomi i kandila koje gori do Bogojavljanja, na trpezi će se obavezno naći i božićna pšenica.

Da bi ona uspjela da proklija i ozeleni do Božića, pravi trenutak da je posadite jeste za Svetog Nikolu, a evo kako da vam ona ispadne savršena.

Prema vjerovanju, mlado zeleno žito simbolizira koliko će naredna godina biti berićetna, a svjetlost svijeće ili kandila koja probija put kroz zelenilo pšenice obasjava dom domaćina u narednoj godini životnošću, srećom i toplinom.

Plitku posudu prekrijte vlažnom salvetom, a potom na nju poređajte zrna pšenice tako da je cijelu prekriju. Nemojte sejati mnogo zrna, dovoljan je jedan red. Ukoliko je previše gusto, klica će tražiti svoj put nepravilno, pa neće izgledati lijepo.

Posudu ostavite na sobnoj temperaturi na svjetlom mjestu. Ukoliko želite, možete na sredini postaviti čašicu sa svijećom ili kandilom, a žito poređati oko nje.

Pšenicu prekrijte pamučnom mokrom tkaninom kako bi zrna ravnomjerno bubrila dok se ne pojave prve klice, a onda je otkrijte kako bi nesmetano mogla da raste.

Ne zalivajte previše, u posudi ne treba da se zadržava voda. Najbolje je samo često prskati. Ravnomjerno je prskajte vodom 3-4 puta dnevno.

Pšenica ne treba da stoji u blizini peći ili radijatora. Najbolje raste na sobnoj temperaturi, prenosi In Medias Res.

Izraslu pšenicu, prije nego što je stavite na sto, možete makazama ošišati da bi bila ljepša i uredna. Postavite svijeću u sredinu, a potom oko nje vežite crvenom mašnom.

Mada je pravo vrijeme za sjetvu Sveti Nikola, uvijek možete to učiniti i koji dan kasnije ili ranije. Prema narodnom vjerovanju, smisao ovog običaja je da se umoli Bog da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina, uz molitvenu zdravicu na dan Božića:

– Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se rađaju zdrava djeca, neka nam rađa žito i loza, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru – izgovoriće ukućani.

Na drugi dan Božića, 8. januara, božićnu pšenicu iznosimo iz kuće i treba da joj nađemo prikladno mjesto. Ona se može staviti na rodne voćke. Simbolizuje život oživljavanje prirode i ukazuje na to kakvi će usevi biti.

U gradovima gdje nema plodnih stabala voćki, mlada pšenica se može staviti na bilo koje drvo u parku – važno je da se ne baci.

– Sve oko Božića je usmjereno ka prirodi, ka novoj vegetacijskoj godini, ka novom ljetu zbog rađanja i plodnosti. Svako domaćinstvo koje posjeduje recimo vinograd šalje domaćina u vinograd da se nazdravlja Božiću. Nose se i dijelovi badnjaka i kače za vinovu lozu da bi bilo grožđa, a vinograd rodan – govorila je etnologinja Vesna Marjanović.