Sutra ovu biljku ranom zorom morate da stavite na ovo mjesto: Običaj za Badnji dan je strog

Osvanut će Badnje jutro, dan ispunjen običajima bogatim simbolikom.

Badnje jutro najavljuje svečane običaje Badnje večeri i dolazak jednog od najvećih kršćanskih praznika – Božića.

Prema tradiciji, domaćini sutra rano ujutro trebaju poći u šumu s puškama kako bi posjekli badnjak. Badnjak se do večeri drži pored kuće, a zatim unosi i stavlja na ognjište.

Običaj sječenja badnjaka simbolizira betlehemske pastire koji su, vidjevši Zvijezdu koja je najavila rođenje Krista Spasitelja, posjekli grane badnjaka kako bi zapalili vatru u pećini i ugrijali malog Isusa i njegovu majku.

Badnjak se ne smije sjeći golim rukama već rukavicama, u kojima je pomiješano žito. Prije sječe, domaćin se okreće prema istoku, tri puta se prekrsti i izgovara: „Pomozi Bože i sveti badnjače.“ Drvo se siječe sjekirom u tri poteza, a ako se ne obori, onda se lomi rukama.

U nekim krajevima Srbije na mjestu gdje je stajalo stablo badnjaka ostavlja se komad pogače ili žito iz rukavice. Uz badnjak se obavezno dodaje drenova grančica, simbol zdravlja i snage.

U urbanim sredinama običaj sječe badnjaka često se zamjenjuje kupovinom na pijacama ili tezgama, gdje se ovih dana također može pronaći pšenica, koja se tradicionalno koristi za Božić.

Običaji i vjerovanje

Mnogi običaji vezani za Božić imaju utemeljenje u religiji, poput unosa badnjaka, dok se drugi smatraju narodnim vjerovanjima ili sujeverjem. Primjer takvog vjerovanja je spavanje na slami uneseno na Badnje veče, za koje se vjerovalo da će djevojkama donijeti san o budućem mužu.

Također, kićenje automobila badnjakom, iako popularno, nije dio tradicionalne vjerske prakse.

Badnje jutro i dan predstavljaju početak božićne radosti, obogaćene običajima koji odražavaju duh zajedništva, vjere i tradicije.