Bez ulaganja rast će biti kratkoročan: Izvoz bh. vojne industrije viši od 320 miliona

Ekspanzija namjenske industrije u Bosni i Hercegovini predstavlja značajnu priliku za jačanje izvoza, kazao je za “Avaz” ekonomski analitičar Faruk Hadžić, dekan Fakulteta za ekonomiju Univerziteta SSST.

- Trenutna globalna geopolitička situacija i povećana potražnja za proizvodima namjenske industrije otvaraju vrata za dalji rast sektora. Međutim, pitanje je koliko ćemo tu priliku iskoristiti za dugoročnu održivost, a koliko će ona ostati vezana isključivo za trenutne krize – kaže Hadžić.

Najvažniji partneri

Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila “Avazu”, ukupna vrijednost izvoza municije i naoružanja iz BiH u prvih 11 mjeseci ove godine iznosila je 321.533.968.

U istom periodu prošle godine izvoz bh. kompanija iznosio je 207.730.944 KM. BiH je izvezla 285.826.722 KM vrijedne bombe, granate, mine, rakete i sličnu vojnu municiju i njihove dijelove, te 24.598.280 KM vrijedno vojno naoružanje. Najvažniji partneri bh. vojne industrije su SAD, Saudijska Arabija, Češka, Slovačka, Srbija, Bugarska i Irak.

Hadžić naglašava da ključni izazovi ostaju modernizacija proizvodnje, diversifikacija proizvoda i ulaganje u istraživanje i razvoj, čime bi se stvorili proizvodi s većom dodatnom vrijednošću.

Trenutna potražnja

- Pitanje trajanja trenutnog rasta zavisit će od trajanja globalnih sukoba i naše sposobnosti da se prilagodimo i dugoročno pozicioniramo na međunarodnom tržištu. Trenutna potražnja može biti iskorištena za ulaganje u infrastrukturu i povećanje kapaciteta domaćih fabrika. No, bez strateškog planiranja i ulaganja u nove tehnologije postoji rizik da će rast biti kratkoročan – dodaje Hadžić.

Proizvodni potencijal

Iako bilježi značajan rast, smatra naš sagovornik, vojna industrija ne može nadomjestiti pad izvoza električne energije, jer nema toliki proizvodni potencijal.

Zaključuje da namjenska industrija može biti dio šire strategije ekonomskog razvoja, ali da se ne smiju zapostaviti ni drugi sektori, poput obnovljivih izvora energije, IT sektora ili poljoprivrede.