Potez sveštenika izazvao šok: Evo gdje je postavio klimu

Na srednjovjekovnom spomeniku kulture od velikog značaja, Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice na Starom groblju u Smederevu, osvanuo je nedavno klima-uređaj.

 To je mnoge zbunilo, neke naljutilo, digla se prašina jer ovo nije zvanično odobrio nadležni zavod za zaštitu spomenika. 

Na potezu su stručnjaci koji će odlučiti da li će klima na crkvici iz 15. vijeka ostati ili ne.

U Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Smederevo, koji brine o svetinji, ne spore da prilikom postavljanja klima-uređaja nije bušen zid crkve, niti je oštećen živopis. Naime, u drveni okvir prozora ušrafljen je nosač unutrašnje jedinice, dok je spoljašnja postavljena na trotoar. Ipak, napominju da procedura nije ispoštovana.

"Od starešine crkve dobili smo usmeno obaveštenje o postavljanju klime, ali moram da kažem da je sve urađeno bez propisivanja mera tehničke zaštite u oltarskom prostoru. Kako smo se uverili, u zoni prozora postavljena je unutrašnja jedinica, a spoljašnja je postavljena ispod oltarskog prozora" kaže Dejan Radovanović, v. d. direktora Zavoda.

Iako ovo nije prva klima postavljena na neki hram, i za neke to nije vrijedno ni pozornosti javnosti, red mora da se zna. 

Kako je objašnjeno, namjera starješine je bila da se zagrijvanjem unutrašnjosti suše zidovi od vlage, ali sada se strahuje da sve može postati gore po zidno slikartvo iz 16. i 17. vijeka.

"Osim neodgovarajućeg vizuelnog efekta, ovo utiče na mikroklimatske promene u crkvi, što može dovesti do ozbiljnih oštećenja živopisa. Zato je neophodno obaviti stručnu procenu, a posebno slikara-konzervatora i tehnologa, na osnovu koje će biti određeno dalje postupanje" kaže Radovanović.

Tako će konačnu riječ dati struka. Ukoliko postoji mogućnost oštećenja spomenika kulture, klima će biti uklonjena, a ukoliko ne, ostaće, ali će morati da se nađe drugačije rješenje za postavljanje da ne bi ružila hram.

Srednjevjekovna Crkva Uspenja presvete Bogorodice je u centralnom dijelu Starog smederevskog groblja. Arheološka iskopavanja obavljena 1982. pokazala su da je hram podignut na mjestu starije nekropole. Datovana je u prvu polovinu 15. vijeka, a zidno slikarstvo u kraj 16. početak 17. vijeka, prenosi Telegraf.