Dr. Pilav prekinuo šutnju o izboru direktora KCUS-a

Alen Pilav, doc. dr. sc. med. i drugorangirani na konkursnoj listi za generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, reagirao je na društvenim mrežama zbog izjava Avde Salihbegovića, člana advokatskog tima koji zastupa prof.dr. Ismeta Gavrankapetanovića. Naveo je kako do sada nije htio komentarisati istupe koji su neprimjeren način u pitanje dovodili integritet upravljačke strukture KCUS, problematizirali sposobnost kandidata, vršili latentni pritisak, favorizovali određenog kandidata, medijski utjecali na stavove i mišljenja javnosti, a sve kako bi se izbor ograničio samo na jednog kandidata.

“Smatram da bi pravila i procedure vezane za konkurs svim kandidatima morale garantovati jednak tretman uz fer međusobni odnos u tom procesu. Međutim, neki to očigledno ne vide tako, jer im pravilno tumačenje postojećih pravnih normi predstavlja nepremostivu prepreku za ostvarenje njihovog cilja. Zbog toga na vrlo agresivan i neprimjeren način pokušavaju javnosti nametnuti svoj pristup kao jedini ispravan, a sve one koji insistiraju na načelu zakonitosti, predstavljaju neprijateljima i kriminalcima. U televizijskoj emisiji “Polis” na TV Sarajevo su gosti bili dva člana Privremenog Upravnog odbora KCUS-a i gospodin Avdo Salihbegović advokat prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, jednog od kandidata za Generalnog direktora KCUS, koji je zastupao interese svog opunomoćitelja u ovoj emisiji. Gospodin Jasmin Šutković, član Privremenog upravnog odbora KCUS, je bez imalo ustručavanja, također zastupao interese prof. dr. Gavrankapetanovića, a ne ustanove u čijoj se upravi nalazi, potpuno zanemarujući potrebu neprejudiciranja stvari i etički pristup, a što se ne bi smjelo zamijeniti bilo kakvim subjektivnim i neosnovanim pristupom te ličnim ili interesom trećeg lica. Pomenuti advokat je, kao punomoćnik jednog od tri kandidata, govorio u ime svog klijenta”, naveo je Pilav.

Samtra da bi se, ako to nije tako, prof. dr. Gavrankapetanović trebao javno ograditi od “neadvokatskih mišljenja i stavova svog punomoćnika iznesenih u ovoj emisiji, koji su bili komentar svega drugog osim prava i pravne situacije u procesu izbora generalnog direktora KCUS-a”.

“Moja odluka da se oglasim po ovom pitanju je produkt gomile insinuacija, tendencioznih zaključaka, nepotpunih, neprovjerenih i lažnih informacija, izrečenih poluprijetnji sudskim postupcima te konačno očiglednim napadom na moj integritet, navodima o tome šta su v.d. direktori (tj. prof. Maksić i ja) u svom mandatu poduzeli, a šta ne i to sve od strane opunomoćenog advokata prof. Gavrankapetanovića. Ovakav pristup advokata, koji bi postojeću situaciju trebao pojašnjavati s pravnog aspekta, a ne kao jedan od kandidata ili lobista jednog od kandidata, dodatno doprinosi uvjerenju da je to bio loš pokušaj supstitucije nedostatka valjane argumentacije za pojašnjenje zašto njegov vlastodavac nije dobio saglasnost nadležnog ministra za imenovanje. Advokat bi, nakon čitanja Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH (član 66. stav 3), trebao znati da niti Vlada FBiH niti bilo koji drugi zakonodavni ili izvršni organ vlasti ne može dati (prethodnu) saglasnost na imenovanje Generalnog direktora KCUS-a, jer takvu saglasnost može dati samo federalni ministar zdravstva”, navodi dr. Pilav.

Ističe da bi advokat trebao znati i to da rang lista predstavlja listu kandidata koji ispunjavaju uvjete propisane konkursom, da je takva rang lista napravljena od strane izabrane i ovlaštene komisije od strane PUO KCUS-a, a da je potom usvojena odlukom istog Privremenog upravnog odbora.

“Advokat bi trebao znati da se, u okolnostima kada je zakonom ovlaštena osoba (Ministar zdravstva FBiH) odbila dati saglasnost provorangiranom kandidatu zbog neispunjavanja konkursnih uslova, mora primijeniti član 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH. Ovaj član određuje da će, ukoliko se ne može izvršiti konačno imenovanje kandidata koji je prvi na listi zbog bilo kojeg propisanog razloga, za imenovanje biti razmatrani kandidati koji su rangirani kao sljedeći na listi. Nadalje, „advokat“ bi trebao znati da iznošenje sumnji o nekim navodnim interesnim grupacijama, tenderima, milionskim štetama i sl. nužno zahtijevaju barem minimum činjenica i dokaza za iste. Izostanak minimuma valjane argumentacije ekskulpirajući je za pravne laike ali ne i za pravog advokata. Advokat bi trebao znati, kada izjavi da je na ministra vršen pritisak u ovom procesu, da takva izjava ima ozbiljne posljedice. Advokat bi, konačno, trebao znati da punomoć koja mu je data za zastupanje predstavlja dokument o poduzimanju pravnih radnji u skladu sa Zakonom o advokaturi te u skladu sa Kodeksom advokatske etike, a ne predstavlja ovlaštenje za „političko-lobistički“ nastup, iznošenjem insinuacija pa čak i laži (npr. izjava o “šteti u stotinama miliona KM”)”, naveo je dr. Pilav.

Izrazio je nadu da eć svi razumjeti njegovu potrebu za reakcijom i zbog čega je “prekinuo svoju šutnju kojom je čuvao dignitet institucije konkursa i PUO, KCUS-a, Vlade i Ministarstva zdravstva FBIH”.

“U narednom periodu ću otvoreno i javno insistirati na strogom poštivanju svih važećih propisa, ali ću takođe i na adekvatan način odgovarajućom reakcijom odgovoriti u slučaju potrebe da zaštitim svoj integritet. Smatram da ukoliko se javnim pritiskom, lažnim optužbama i prijetnjama može pokušati ili ne daj Bože doći do imenovanja, bez poštivanja pravnih propisa i ispunjavanja svih uslova, onda nije potreban ni javni konkurs, ni komisija, ni dokazi o ispunjavanju uslova, pa tako ni zakoni”, zaključio je dr. Pilav.