Očekujete jak imunitet poslije kiselog kupusa? STRUČNJAK: UZALUD, AKO OVO NE DODATE U NJEGA

"Ne očekujte da će vam se imunitet naglo poboljšati nakon konzumiranja kiselog kupusa ili jogurta. Ono što razlikuje fermentiranu hranu i probiotike jeste činjenica da probiotici sadrže precizno definirane formule probiotičkih sojeva. Znamo koje bakterije imamo, koliko ih imamo i da nadoknadom takvog probiotika, recimo kroz tri mjeseca, možemo očekivati određeni efekat jer je to potvrđeno kliničkim ispitivanjima", objašnjava dr. Džoana Džurek.

Većina ljudi koristi probiotike kao dodatak koji liječnik preporuči uz antibiotike. Ipak, njihov spektar djelovanja mnogo je širi.

"Da, probiotici, a još više sinbiotici – kombinacija probiotika s prebiotičkim vlaknima koja omogućavaju rast korisnih bakterija i kolonizaciju našeg probavnog sistema – veoma su važni. Imaju ogroman utjecaj, prije svega, na naš probavni sistem, jer probiotičke bakterije proizvode čitav niz bioaktivnih spojeva koji podržavaju imunitet, smanjuju upale, imaju antioksidativna svojstva i pozitivno utječu na mentalno zdravlje. Sve to doprinosi boljem općem stanju – mentalnom i fizičkom", objašnjava doktorica.

Neko će reći: "Zar nije dovoljno uzimati jogurt ili kefir?"

"Nažalost, nije. Često se fermentirana hrana miješa s probioticima. Ako želimo bilo kakav efekat na zdravlje, poput poboljšanja probavnog sistema ili jačanja imuniteta, možemo uključiti u ishranu kiselo povrće ili mliječne proizvode, ali moramo imati na umu da je to samo element ishrane, oblik raznolikosti, a ne sam probiotik", ističe doktorica i dodaje:

"Ne treba očekivati da će se nakon konzumiranja kiselog kupusa ili jogurta imunitet naglo poboljšati. Razlika između fermentirane hrane i probiotika leži u tome što probiotici sadrže precizno definirane sojeve bakterija. Znamo koje bakterije imamo, koliko ih imamo i da suplementacijom takvog probiotika kroz nekoliko mjeseci možemo očekivati određeni efekat, jer je to potvrđeno kliničkim ispitivanjima. Kod fermentirane hrane znamo da su korištene određene bakterijske kulture za proizvodnju, ali ne znamo koliko ih je ostalo nakon proizvodnog procesa."

Kako zapravo odabrati pravi probiotik?

"Prilikom odabira probiotika treba obratiti pažnju na sojeve i njihov broj. Nemoguće je generalizirati koji je soj najbolji, jer je to vrlo individualno. Postoje probiotici koji će odgovarati širem krugu ljudi, ali jedini opći savjet koji mogu dati, bez navođenja konkretnih brendova, jeste da birate preparate s više sojeva koji ciljano djeluju na simptome koji vas muče", kaže doktorica i dodaje:

"Postoje probiotici za umor i stres, kao i oni za regulaciju probavnog sistema – bilo da je riječ o proljevu ili zatvoru. U tim slučajevima koristimo probiotike namijenjene osobama s probavnim smetnjama. Psihobiotici su također veoma interesantni, jer imaju dokazan pozitivan učinak na funkcije mozga i mentalno blagostanje."

Treba li probiotike trajno uključiti u ishranu?

"Preporučuje se tretman od najmanje tri mjeseca kako bi se utjecalo na crijevnu mikrobiotu. Međutim, ono što je ključno, a često zaboravljamo, jeste da nijedan probiotik, psihobiotik ili sinbiotik neće ispuniti svoju svrhu ako ne promijenimo prehrambene navike. Kako će probiotičke bakterije proizvoditi korisne spojeve ako im ne osiguramo dovoljnu količinu vlakana i raznovrsne obroke?"

"Ako bakterije nemaju odgovarajuću hranu, izumrijet će, a nadvladat će oportunistički sojevi koji ne zahtijevaju dijetalna vlakna za funkcioniranje i mogu pojačati upale. Stoga je važno pristupiti ovom pitanju razumno i što je moguće sveobuhvatnije", zaključuje doktorica u intervjuu za Medonet.