Holandija uvodi stroge mjere za kontrolu migracija i populacije
Holandska desna vlada odlučila je pretvoriti obećanja u djela, pa je počela donositi drastične mjere koje bi migracije trebale "dovesti u red".
Sve se vrti oko ograničavanja broja stanovnika - nacionalna komisija za demografski razvoj preporučilo je da bi ciljani broj trebao biti manji od 20 miliona do 2050. godine.
To znači da zemlja, koja sada ima oko 18 miliona stanovnika, ne bi smjela zabilježiti porast veći od dva miliona u narednih 25 godina, izvještava Dutch News.
Prema podacima nacionalne statističke agencije, broj stanovnika porastao je za gotovo 40.000 u prvih šest mjeseci ove godine, što sugeriše da bi bez novih mjera, a trenutačnom brzinom rasta, za pola stoljeća moglo doći do povećanja od točno dva miliona.
Međutim, desničari upozoravaju da je ove godine porast za trećinu manji nego tokom prethodne godine, što je rezultat niskog broja imigranata, povećanja emigracija i više smrtnih slučajeva. Strahuju da bi novi migrantski val, potaknut sve većim sukobima u Siriji, mogao značajno povećati broj migranata i stvoriti dodatne pritiske na društvene i javne usluge.
Zato je vlada, predvođena premijerom Dickom Schoofom i liderom krajnje desne Slobodarske stranke Geertom Wildersom, odlučila od sljedećeg ponedjeljka, 9. decembar, pojačati kontrolu svojih granica, ograničiti dozvole za azil na tri godine i smanjiti mogućnosti spajanja porodica za one koji su dobili pravo ostanka u zemlji.
Ova odluka dolazi nakon što je komisija ranije ove godine izjavilo da bi umjereni rast bio najbolja opcija za ekonomski razvoj, ali su ministrica za imigraciju Marjolein Faber te ministar rada i socijalnih politika Eddy van Hijum upozorili da bi čak i umjeren rast mogao imati negativne posljedice za javne usluge. To bi moglo uključivati povećan pritisak na sisteme zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi jer će više ljudi trebati podršku i resurse.
Naposljetku se vlada složila podržati ovaj plan, ali su ministri naglasili potrebu za dodatnim istraživanjem metoda kontrole imigracije. Faber je već od vojne policije zatražila da započne pripreme za pojačane kontrole granice. "Razgovaramo s Njemačkom o saradnji", poručila je na društvenim mrežama, prenosi Jutarnji.hr.
Statistike i ekonomisti upozoravaju da Holandija treba strane radnike da bi ispunila nedostatak u radnoj snazi. Prema savjetodavnom tijelu vlade, do 2040. godine bit će potrebno dodatnih tri miliona imigranata da bi se održali radna snaga i porezni prihodi, no smatraju da je to u ovom trenutku nerealno. Također, da bi se suočili s problemima poput starenja populacije, ministri su predložili da se holandski stanovnici više uključuju na tržište rada ili da u penziju odlaze što kasnije.
U Švicarskoj je desničarska Narodna stranka predložila slične mjere za ograničavanje populacije, zahtijevajući da broj stalnih stanovnika ne premaši deset miliona do 2050. godine. Ovo bi moglo uključivati ograničavanje dozvola boravka za strane radnike i azilante, što bi moglo naići na protivljenje švicarske ekonomije, koje ovisi o stranom talentu.
Ministrica financija Karin Keller-Sutter upozorila je da bi takva politika mogla ugroziti sposobnost privlačenja stručnjaka i zatražila je veći fokus na zapošljavanju domaće radne snage što je, s obzirom na starenje populacije, sve teže. U 2023. godini, Švicarska je primila oko 180.000 migranata, od kojih je većina došla zbog posla, a stranci čine više od četvrtine stanovništva, što je među najvišim stopama u Evropi.