Zbog Putinovog Orešnika moguća su 2 scenarija: Jedan je nuklearni rat, a drugi Zapad neće prihvatiti
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Joe Biden, 17. novembra ove godine dao je odobrenje ukrajinskoj vojsci da koristi američke dalekometne projektile za napade na mete u Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici dugo su insistirali na tome, ali je jedan službenik Bajdenove administracije novinaru "The New Yorkera", Joshua Yaffa, još u septembru izjavio da Ukrajina nema dovoljno resursa za organiziranje mnogobrojnih dalekometnih napada na mete u Rusiji.
"The New York Times" je krajem septembra izvijestio kako američki obavještajci smatraju da ti dalekometni projektili neće bitno utjecati na tok rata u Ukrajini.
Bajden je oklijevao s davanjem odobrenja zbog neizvjesnosti kako će Putin reagirati. Ruskog predsjednika zabrinjava što se američke dalekometne rakete ATACMS oslanjaju na infrastrukturu Zapadnih sila i NATO-a.
– Ukrajinci ne mogu upravljati tim sistemima – rekao je Putin.
Ukrajinski dalekometni napadi na ruske mete u Ukrajini i Rusiji očito se različito percipiraju u Vašingtonu i Moskvi, navodi Jafa za "New Yorker".
Bajdenova administracija dala je konačno odobrenje Ukrajini zbog dolaska pojačanja u rusku vojsku ove jeseni u vidu 10-ak hiljada sjevernokorejskih vojnika.
Za sada su raspoređeni u Kurskoj oblasti, koja se nalazi uz samu rusko-ukrajinsku granicu, gdje su ukrajinske trupe upale u augustu.
Ukrajinske snage trenutno drže dio te oblasti, dok je ruska vojska pokušava vratiti.
Službenik Bajdenove administracije izjavio je da nekoliko hiljada sjevernokorejskih vojnika, koji ne govore ruski i nisu iskusili rat, neće predstavljati značajan izazov za američke planove, ali da zabrinutost leži u budućoj saradnji Moskve i Pjongjanga.
Sjeverna Koreja raspolaže oružanim snagama od oko dva miliona vojnika.
– U Ukrajini bismo uskoro mogli vidjeti 50, 70 hiljada ili još više sjevernokorejskih vojnika – rekao je službenik.
Podaci s bojišta sugeriraju da ukrajinske snage gube korak i da nisu ni motivirane ni spremne.
Majkl Kofman (Michael Kofman), međunarodni stručnjak za ratovanje, izjavio je kako Ukrajina ima problema s osnovama ratovanja – mobilizacijom, obukom, stvaranjem novih formacija, upravljanjem i kontrolom.
– Situacija na bojištu ne može se popraviti raketama. To se radi pješaštvom. Tu imamo najviše problema – rekao je izvor iz ukrajinske vojske.
Unatoč uvjerenju da dalekometni napadi neće promijeniti tok rata, Putin se očito plaši eskalacije.
– Ako ovo sada ne stane, zašto Zapad ne bi poslao vojne savjetnike? Nakon toga može doći i do mobilizacije redovnih vojnika – rekao je izvor iz ruskog odbrambenog sektora.
Zapad i Ukrajina toliko su puta prešli preko Putinovih "crvenih linija" da više nije jasno koje su stvarne, a koje simbolične.
Naučnica Tatjana Stanovaja tvrdi da bi ova situacija mogla biti drukčija.
– Za Putina, Bajdenova odluka znači da Ukrajina postaje baza iz koje NATO može napadati rusku teritoriju. On to vidi ovako: danas Kursk, sutra Moskva – rekla je Stanovaja.
Putin je na nove okolnosti odgovorio predvidljivo – zveckanjem nuklearnim oružjem. Kremlj je promijenio rusku nuklearnu doktrinu, smanjivši prag za upotrebu.
Jafa, međutim, piše da je jedina doktrina koja vrijedi ona Putinova – on će upotrijebiti nuklearno oružje ako procijeni da je potrebno.
Rusija je 21. novembra balističkom raketom Orešnik napala ukrajinski grad Dnjepar kako bi pokazala ozbiljnost.
Stanovaja smatra da je Putin predložio dva scenarija za okončanje rata – nuklearni rat ili mirovne pregovore pod ruskim uvjetima.
Očekuje se da bi situacija mogla eskalirati do januara 2025. godine, kada novoizabrani predsjednik Donald Tramp (Trump) preuzme dužnost.
Iako je Tramp izjavio da će brzo završiti rat, nije precizirao na čiju će stranu stati.
Stanovaja smatra da Putin ne treba očekivati naklonost Trampa, ali bi mu novoizabrani predsjednik mogao olakšati život smanjenjem pomoći Ukrajini.
Dok Bajden pomaže Ukrajini, Putin koristi posljednje mjesece njegovog mandata kao idealan trenutak za eskalaciju.
Putinove prijetnje nuklearnim oružjem, međutim, sve manje izazivaju strah na Zapadu, zaključuje Jafa.