Da li je zdravije prženje na maslu ili ulju? Dilema konačno razriješena, evo šta savetuju stručnjaci

Postoje prednosti i nedostaci oba načina pripreme.

Prženje svakako ne spada među najzdravije metode kuhanja, ali istina je da mnogi ljudi uživaju u jelima pripremljenim na ovaj način.

Polovinom 20. vijeka, tradicionalni način prženja na životinjskoj masti zamijenjen je upotrebom biljnih ulja.

Ipak, mnogi tvrde da to nije najzdravija opcija i da je prženje na masti zdravije.

Životinjske masti pretežno sadrže zasićene masne kiseline i holesterol, što ih čini manje pogodnim za zdravu ishranu. Zasićene masne kiseline povećavaju sposobnost zgrušavanja krvi, što ih čini nepovoljnim za osobe sa zdravstvenim problemima poput poremećaja jetre, gihta i bolesti žučnih puteva.

Također, osobe koje konzumiraju veće količine životinjske masti češće obolijevaju od tromboze, infarkta i moždanog udara.

S druge strane, u slučajevima poput tuberkuloze, pothranjenosti i atonične opstipacije, umjerena upotreba životinjske masti se preporučuje. Svinjska mast je važna jer sadrži arahidonsku kiselinu, esencijalnu masnu kiselinu korisnu za organizam.

Biljna ulja, s druge strane, bogata su nezasićenim masnim kiselinama. Ipak, zbog njihove visoke energetske vrijednosti, potrebno je obratiti pažnju na unos. Hladno prešana ulja ne sadrže trans masne kiseline, koje nastaju pri rafinaciji, termičkoj obradi i hidrogenizaciji (npr. margarin). Najstabilnija ulja su palmino, maslinovo i ulje od kanole, jer štetni spojevi, poput peroksida, nastaju tek na temperaturi od 150 stepeni.

U drugoj polovini 20. vijeka, mnogi nutricionisti smatrali su da su biljna ulja zdravija od masti i da bi ih trebalo koristiti za prženje. Međutim, kasnija istraživanja ukazala su na suprotno.

Profesor Martin Grutveld s Univerziteta De Montfort u Lesteru analizirao je uzorke suncokretovog ulja nakon prženja hrane. Otkriveno je da prženje u trajanju od 20 minuta dovodi do toga da nivo aldehida bude 20 puta veći od maksimalno dozvoljenog prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Nakupljanje ovih štetnih materija može uzrokovati gojaznost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, pa čak i demenciju i karcinome.

Također, prekomjerna upotreba biljnih ulja može dovesti do nakupljanja masnoća u jetri, što može rezultirati bezalkoholnim steatohepatitisom, koji vodi do hipertenzije, gojaznosti, hronične hiperglikemije, ateroskleroze i drugih zdravstvenih problema.