Iran planira deportirati 2 miliona afganistanskih izbjeglica
Nakon višegodišnje ekonomske krize, iransko društvo suočava se s rastućom frustracijom prema afganistanskim migrantima, a ta se napetost sve više odražava u javnim i političkim diskursima. Vlada je, pod pritiskom građana, najavila planove za deportaciju dva milijuna afganistanskih izbjeglica, što je dodatno pojačalo tenzije u zemlji.
Ahmad-Reza Radan, šef iranske policije, najavio je da će tijekom sljedećih šest mjeseci biti deportirano oko dva milijuna stranaca bez potrebnih dokumenata. Mada je riječ o "ilegalnim strancima," termin se najčešće odnosi na Afganistance, koji su u proteklih 40 godina masovno migrirali u Iran bježeći od ratova, siromaštva i, u posljednje vrijeme, režima Talibana.
Iran i afganistanski migranti: Povijesni kontekst i izazovi
Iran dijeli dugu, 900 kilometara dugu granicu s Afganistanom, koja prolazi kroz nepristupačne planinske lance, što olakšava ilegalne prelaske. Mnogi Afganistanci traže bolji život u Iranu, a procjenjuje se da danas u zemlji boravi oko 4,5 milijuna afganistanskih izbjeglica, prema podacima UNHCR-a. Međutim, iranski mediji sugeriraju da bi taj broj mogao biti između šest i osam milijuna.
Većina tih migranata radi na poslovima koje Iranci ne žele preuzeti, poput rada na gradilištima ili u poljoprivredi, što ih čini ključnim dijelom iranskog neformalnog radnog tržišta. Ipak, prisutnost migranata izaziva negodovanje među iranskim građanima, koji smatraju da oni preplavljuju tržište rada i predstavljaju teret za ionako iscrpljeni socijalni sustav zemlje.
Rasprave o afganistanskim izbjeglicama i politički pritisci
Već mjesecima traju žestoke rasprave o migracijama u iranskim medijima, potaknute izvještajima o navodnim zločinima koje su počinili afganistanski migranti. Istovremeno, izvještaji o nestašicama osnovnih namirnica, poput brašna i jaja, dodatno povećavaju napetosti, dok migranti postaju žrtve rastuće mržnje na društvenim mrežama. Internet je preplavljen peticijama koje pozivaju na deportaciju afganistanskih migranata, a brojni postovi potiču ksenofobiju i netrpeljivost.
Unatoč tome, neki pojedinci i organizacije, poput iranske novinarke i aktivistice Jile Baniyaghoob, javno se zalažu za prava migranata. Njihova nastojanja da se suprotstave populističkoj retorici suočavaju se s prijetnjama i napadima. Baniyaghoob je jedna od 540 novinara, odvjetnika i aktivista koji su potpisali peticiju pozivajući na solidarnost s afganistanskim migrantima. No, ona priznaje da je zbog svojih stavova postala meta mržnje i prijetnji.
Prosvjedi i nasilje protiv migranata
Proteklih mjeseci Iran je svjedočio prosvjedima i napadima na afganistanske migrante. Nazar Mohammad Nazari, mladi migrant iz Afganistana, ispričao je za DW kako je nasilje eskaliralo nakon sukoba na vjenčanju u kojem je ubijen jedan Iranac, što je potaknulo niz napada na Afganistance. Zbog osjećaja nesigurnosti, mnogi Afganistanci, poput Nazari, odlučili su se vratiti u svoju domovinu.
Osim prijetnji nasiljem, migranti su suočeni s konstantnom prijetnjom deportacije. Čak su i djeca rođena u Iranu, koja nemaju gotovo nikakve veze s Afganistanom, uključena u prisilne deportacije, unatoč tome što imaju iranske dokumente.
Građenje zida na granici
Kako bi dodatno smanjio priljev migranata, Iran gradi betonski zid duž svoje sjeveroistočne granice s Afganistanom. Zid bi trebao biti dug 74 kilometra i visok četiri metra, s bodljikavom žicom na vrhu. Ipak, mnogi sumnjaju da će ovaj zid učinkovito spriječiti ilegalne prelaske, s obzirom na dužinu same granice.
Dok vlada pokušava riješiti izazove migracija, jasno je da su temeljni uzroci dublji i da će nasilje i mržnja prema migrantima samo dodatno destabilizirati društvo koje već dugo pati od ekonomske krize i političke nestabilnosti.