Koliko na odbranu troši NATO u odnosu na rivale?

Kako navodi The Economist, dobar način da se procijeni stanje u međunarodnim odnosima je da se prate tokovi novca ili oružja, a budžeti za odbranu prate i jedno i drugo. Podaci koje je objavila organizacija SIPRI sa sjedištem u Stockholmu sugeriraju da postoji zabrinutost među vladama: 102 od 173 zemlje uključene u studiju povećale su svoje budžete za odbranu prošle godine. Globalno gledano, realna potrošnja porasla je za 6,8 posto u odnosu na 2022., što je najveći porast u odnosu na prethodnu godinu od 2009. godine.

Neka od najvećih povećanja došla su od američkih NATO saveznika u Evropi nakon dugog perioda niske potrošnje. Ne računajući Ameriku, članice NATO-a povećale su potrošnju za 68 milijardi dolara, ili 19%, između 2022. i 2023. Pristup Finske i Švedske u alijansu povećao je godišnju potrošnju NATO-a za dodatnih 16 milijardi dolara.

Međutim, kako navodi Economist, ove brojke je teško upoređivati s obzirom da se, na primjer, razlikuje iznos koji biva potrošen na plate i gorivo u različitim zemljama.

Da bi se ovo zaobišlo, novinari su prilagodili SIPRI-jeve procjene za vojni paritet kupovne moći (PPP) zemalja, uz pomoć Petera Robertsona, istraživača sa Univerziteta Zapadne Australije. Ovo čini budžete za odbranu uporedivim sa američkim: plate se prilagođavaju razlikama u platama i operativnim troškovima za opšte nivoe cijena. Troškovi opreme ostaju isti, jer se veći dio uvozi, a njen relativni kvalitet je teško procijeniti.

Prilagodbe pokazuju da će se povećanje budžeta za odbranu Ukrajine, iako ne i njenog ukupnog budžeta, protezati dalje od ruskog, iako je njen budžet rastao po nešto sporijoj stopi u nominalnom smislu. A novac koji američki saveznici potroše u NATO-u bit će mnogo važniji nego što su brojke u dolarima. Njihova godišnja potrošnja u 2023. iznosila je samo 47,3% američke, ali prilagođena nižim troškovima iznosila je 78,5% američke potrošnje.

Konačni podaci pokazuju da SAD i dalje troše mnogo više na odbranu nego bilo koja druga zemlja. Godine 2023. ta zemlja potrošila je 916 milijardi dolara na svoje oružane snage). Na drugom mjestu je ukupna količina potrošnje svih 31 NATO saveznika koji troše 434 milijarde dolara, ili 719 milijardi dolara kada se prilagodi razlikama u cijenama.

Oružane snage alijanse nisu ujedinjene, ali je ipak korisno uporediti njihovu potrošnju s potrošnjom drugih. Rusija i Kina, na primjer, potrošile su samo 8% odnosno 22% onoga što je NATO u 2023. godini. Kada se ta potrošnja prilagodi za vojni PPP, ona vrijedi 24%, odnosno 32% izdataka NATO-a.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da američki saveznici još moraju da idu dalje u potrošnji. On je nedavno rekao da će samo 18 članica ispuniti cilj alijanse da ove godine potroše najmanje 2% BDP-a na odbranu.

Kako navodi Economist, neke od ovih brojki treba uzeti sa rezervom. Budžetski proračuni nisu konzistentni u svim zemljama i ne izvještavaju sve vlade tačno. Naprimjer, SIPRI se oslanja na procjene, a ne na zvanične brojke za Kinu. Također se prikazuju tekući troškovi i investicije, ali ne koliko je ta potrošnja efikasna.

Međutim, ovi budžeti su ipak dobar pokazatelj vojne putanje jedne zemlje. Oni oblikuju ono što će zemlje biti u stanju da urade i daju naznake šta planiraju u nadolazećim godinama.