NARODNO VJEROVANJE ZA VELIKU SUBOTU: Evo šta je strogo zabranjeno

Pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju drugi dan hrišćanske žalosti – Veliku subotu.

U pitanju je drugi dan hrišćanske žalosti, nakon Velikog petka kada je Hrist razapet na Golgoti, zbog čega se i Velika subota, koju je prema erovanju Isus Hristos proveo u Hadu, podzemlju, i provodi se u molitvi i tišini.

Jutrenje Velike subote u novije vrijeme ne služi se rano izjutra, već na Veliki petak uveče. Pred Hristovim grobom, uz kađenje i držanje svijeća, vrši se slika Hristovog pogreba. Slavi se pobjeda Hristova nad smrću i prvi put se saznaje da je ovo blagoslovena subota u kojoj Spasitelj leži mrtav.

U njoj je Spasitelj usnuo, uz njegovo obećanje da će vaskrsnuti u treći dan. Vernici celivaju plaštanicu koja je na Veliki petak svečano izneta pred pravoslavne oltare.

Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobjede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vjere.

Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za Crkvu Groba Hristovog, gdje vernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi “Blagodatnog ognja”.

Ovo je posljednji dan Velikog posta.

Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. Vjeruje se i da bi na Veliku subotu trebalo da se učini kakvo dobro ili milosrdno djelo da bi "nekome krenulo".

Kada je ovaj dan u pitanju mnogi pravoslavci su u nedoumici da li treba postiti na Veliku subotu ili ne.

Sveštenici, naime, kažu, da iako subota važi za dan kada se po pravilu ne posti, a za vrijeme posta rješava se na ulju, na Veliku subotu treba postiti isto kao i na Veliki petak.

U našem narodu postoje mnoga vjerovanja i običaji na ovaj dan. U narodu je poznata i pod nazivom zavalita subota, jer se vjeruje da ove sedmice treba učiniti neko dobro djelo.

U okolini Leskovca postoji naziv dugačka subota koji ukazuje na duge muke Hristove na raspeću. U Krajini i Hercegovini zovu je i crvena subota jer se tamo uglavnom uskršnja jaja boje na ovaj dan i to najčešće u crvenu boju.

VJEROVANJA I OBIČAJI
Postoji narodno vjerovanje da na Veliku subotu mora da uradi neko dobro ili milosrdno djelo kako bi nekome krenulo nabolje u životu.

Kao i kod svakog hrišćanskog praznika, postoji i nekoliko zabrana, a ovo su najpoznatije:

Ne bi trebalo da se veselite, već da dan provedete u tišini, molitvama, uz posnu hranu.

Ne budite lijeni, već poranite i završite poslove koji se tiču dočeka i proslave velikog praznika.

Nemojte ništa da šijete, krpite i radite bilo kakve ručne radove.

Danas ne radite ništa u bašti ili polju jer prema vjerovanjima danas to ne treba raditi.

Očistite kuću, takođe rano ujutru.

Umijesite kolače koje ćete jesti za Uskrs.

Uveče se jede samo hljeb i pije samo voda.

Učinite neko dobro djelo, jer se vjeruje da će vam u tom slučaju naredna godina biti uspješnija, prenosi Kurir.