Zbog čega nam je april priredio ovako visoke temperature zraka? Ovo je odgovor meteorologa

Zima koja je nedavno za nama obilježena je kao najtoplija zima u historiji mjerenja u Bosni i Hercegovini, uz nezapamćeno malu količinu snijega. Ovaj trend visokih temperatura nije prestao s dolaskom proljeća. Meteorolozi bilježe rekordno visoke temperature u martu, a trend se nastavlja i u aprilu.

Kako bismo bolje shvatili uzroke ekstremno visokih temperatura kojima trenutno svjedočimo, razgovarali smo s poznatim meteorologom Bakirom Krajinovićem iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, koji nam je pružio uvid u ove izuzetne meteorološke prilike.

Jedan od značajnih podataka je taj da je maksimalna temperatura zraka od 28,4°C izmjerena 7. aprila u Sarajevu. "Od samog početka aprila, samo su 2. i 3. dan imali vrijednosti ispod 20°C", dodaje on.

Iako su temperature visoke, još uvijek nisu dosegle apsolutne rekorde. "Najviša izmjerena temperatura u Sarajevu dogodila se 1. aprila 1950. godine, a iznosila je 30,2°C. Također, više vrijednosti temperature zraka od jučerašnje mjerene su u 2018., 2016., 2013., 2012. i 2003. godini", ističe meteorolog.

Zbog čega su nam sada ovako visoke temperature zraka?

Na pitanje zašto se trenutno dešavaju temperaturni ekstremi, meteorolog odgovara: "U atmosferi je situacija takva da gdje god se nešto dešava, odražava se i na druge dijelove svijeta. Na sjevernoj hemisferi imamo ekstremno visoke temperature zraka, što nije zaobišlo ni Bosnu i Hercegovinu. Na nas utječe indirektno, ali ovi prodori toplih zračnih masa s juga su glavni razlog ovako visokih temperatura.

Međutim, od 16. aprila očekujemo promjene vremenskih prilika u pogledu padavinskog i temperaturnog režima. Vrijednost temperature zraka će se ograničiti na uobičajene temeperature i tipičnije vremenske prilike za ovaj period u odnosu na prvi dio mjeseca", napominje meteorolog Krajinović.

Uprkos tome što mnogima odgovara ovakvo vrijeme nakon zime, treba imati na umu da ove neobične temperature imaju svoje posljedice. "Ove godine sve je procvjetalo 15-20 dana prije nego što je uobičajeno, što povećava sezonske alergijske probleme", upozorava meteorolog Krajinović.

Klimatske promjene postaju sve izraženije, što zahtijeva prilagodbu svih nas. "Morat ćemo se navikavati i prilagođavati kako bi rizike zbog onoga što se dešava u atmosferi sveli na minimum", zaključuje meteorolog Krajinović