Ovo su običaji za Badnje jutro: Vjeruje se da jedan donosi zdravlje cijeloj porodici

Badnje jutro je i samo najava običaja koji krase Badnje veče, a zatim i jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Božić.

Na Badnji dan, ujutru, ranom zorom, običaji kažu, domaćini treba da sa puškama odu u sječu badnjaka koji se do večeri drže pored kuće, a zatim se unose i stavljaju na ognjište.

Običaj sječenja badnjaka simbolizuje vitlejemske pastire koji su na znak Zvezde da se rodio Hristos Spasitelj, isjekli grane badnjaka i poneli ih u pećinu kako bi naložili vatru i ugrejali Hrista i njegovu majku.

A sam badnjak ne bi trebalo da se siječe golom rukom već rukavicama u kojima je bilo izmiješano žito.

Domaćin se prije seče okreće ka istoku, krsti tri puta i kaže: „„Pomozi i Bože i sveti badnjače“. Drvo treba sjekirom isjeći tri puta, a ako se ono ne polomi iz trećeg pokušaja, onda se lomi rukama.

U pojedinim dijelovima Srbije običaj je da se na mjestu na kojem je nekad stajalo stablo badnjaka, ostavi ili parče pogače ili žito iz rukavice.

Uz badnjak se dodaje drenova grančica koja je simbol zdravlja i snage.

U nekim krajevima naše zemlje, najčešće u gradovima, ne sledi se običaj sječenja badnjaka već se on kupuje na pijacama ili tezgama koje se ovih dana mogu sresti na svakom ćošku – uz pšenicu koja se, takođe, prodaje i uveliko kupuje za Božić.

Dosta je i polemike oko toga šta je od onoga što se čini u susret Božiću u skladu sa vjerom, a šta je rezultat sujeverja ili samo narodne prakse.

Pomenuti običaji imaju utemeljenje u religiji, dok se „običaj“ spavanja na slami koja se u kuću unosi na Badnje veče a sve kako bi „djevojke sanjale mladića za kojeg će se udati“, svrstava u praznoverje.

Mimo vjerskog običaja je i kićenje automobila badnjakom koje postaje sve popularnija praksa.

(krstarica.com)