Naučnici otkrili neobičan misterij o meteoritima s Marsa koji padaju na Zemlju

Mars često šalje svoje fragmente prema Zemlji u procesima poput nasilnih udara iz svemira u njegovu površinu, koji fragmente stijena izbacuju u svemir i ponekad prema Zemlji. Te marsovske stijene nakon njihova pregleda na Zemlji otkrivaju intrigantan uzorak. Naime, izgledaju prilično mlade, u kontrastu s Marsovom pretežno starom površinom, a ta zagonetka proizlazi iz sukobljenih utvrđivanja njihove starosti.

Tim naučnika iz SAD-a i Velike Britanije razriješio je taj misterij starosti u studiji koja je objavljena u časopisu Earth and Planetary Science Letters. Iznenađujuće, značajan dio marsovskih stijena koje završe na Zemlji relativno je mlad, sa starošću koja se mjeri u stotinama milijuna godina. To otkriće baca i svjetlo na trajanje njihova putovanja do Zemlje i geološku povijest Marsa.

Datiranjem do izvora meteorita na Marsu

Prema određenim kemijskim karakteristikama znamo da su ovi meteoriti zasigurno s Marsa… Ali na Marsu postoje deseci hiljada udarnih kratera, tako da ne znamo odakle točno na planetu dolaze meteoriti. Jedan od najboljih tragova koji možete upotrijebiti da odredite njihov izvorni krater jest starost uzoraka, pojašnjava Ben Cohen, vulkanolog koji vodi istraživanje na Sveučilištu u Glasgowu.

Trenutačno se na Zemlji nalazi oko 360 uzoraka meteorita s Marsa, od kojih većina spada u kategoriju šergotita, vrste stijene bogate metalima nastale tijekom vulkanske aktivnosti. To obilje uzoraka šergotita predstavlja znanstveni izazov.

Različite teorije o starosti marsovskih meteorita

U početku su naučnici procijenili da je Marsova površina prastara zbog brojnih kratera. Da je planet bio mlađi, vulkanska bi aktivnost izbrisala te kratere, zbog čega je logično pretpostaviti da bi marsovsko kamenje izbačeno u svemir također bilo staro. Međutim, određivanje starosti šergotita na Zemlji komplicirano je zbog njihova jedinstvenog sastava. Prethodne procjene sugerirale su da su mnoge od tih stijena mlađe od 200 miliona godina, što je dovelo do takozvanog “paradoksa starosti šergotita”.

Predložene su različite teorije kako bi se objasnila mlada starost tih stijena, od jednog izvora za mlađe šergotite do ideje da su udari u površinu Marsa mogli poništiti njihovu starost zbog ekstremnog zagrijavanja i pritiska. Međutim, niti jedno od tih objašnjenja nije bilo usklađeno sa stvarnim dokazima u stijenama.

Izazov s datiranjem

Za utvrđivanje starosti šergotita naučnici koriste argon-argon datiranje, oslanjajući se na radioaktivni raspad kalija u argon. Izazov proizlazi iz porijekla šergotita na drugom planetu i njihova putovanja kroz svemir, potencijalno sadržavajući pet različitih izvora argona, za razliku od kamenja na Zemlji, koje ima tri izvora argona.

Kako bi odgovorili na taj izazov, Cohen i njegov tim razvili su metodu za korekciju kontaminacije argonom sa Zemlje i iz svemira, koja se nakon tog savršeno slagala i s drugim metodama, poput metode datiranja uran-olovo.

Naučnici su datirali sedam uzoraka šergotita te su otkrili starost u rasponu od prije 161 milion do 540 miliona godina. Ta anomalija može biti posljedica čestih udara na Mars koji razbijaju stariju površinu i otkrivaju mlađe stijene, obnovljene vulkanskom aktivnošću. Stoga postoji veća vjerovatnost da će mlađe stijene biti izbačene.

Mars vjerovatno ima vulkansku aktivnost i u današnje vrijeme te trpi stalno bombardiranje iz svemira. Naučnici procjenjuju da se više od 200 udara promjera većeg od 4 metra na Mars događa svake godine. Povremeno se mlađe stijene katapultiraju prema Zemlji, krećući se složenim putanjama kroz Sunčev sustav, prenosi Zimo.