KO POLOMI GRANU, UMIRE ZA MANJE OD GODINU DANA: Ovo drvo donosi nesreću, mnogi ga neće pored kuće ni za živu glavu

U nekim tradicijama, on je sveto drvo, a ponegde ga smatraju i nesrećom... U Srbiji bagrem nipošto ne sade pored kuće, evo zašto...

Opjevan u pjesmi Đorđa Balaševića, bagrem se u Srbiji po tradiciji vezuje i za dobro i za zlo.

Dok se med od bagrema kuje u zvijezde zbog odličnog ukusa i ljekovitih svojstava, a miris bagrema budi sjećanje na djetinjstvo, o samom drvetu postoje brojna vjerovanja.

Ovo je tvrdo, dugovječno drvo, a bagremovi stubovi naročito su cijenjeni u narodu zbog otpornosti na vlagu. Međutim, smatra se nesrećom ako se zasadi pored kuće, za šta rasadničari imaju sasvim logično objašnjenje. Žile bagrema se probijaju horizontalno kroz zemlju, a na njima svuda niču novi izdanci. Zasadite samo jedan uz temelj kuće i uskoro ćete morati da se borite sa čitavom šumom.

Zato se bagrem smatra invazivnom vrstom, čak i u zemljama gdje je domaće drvo - na primjer, u Americi. Međutim, pošto dobro podnosi sušna i siromašna zemljišta, mnogi smatraju da je on pravo drvo budućnosti.

Mada ga u Srbiji zovu "nerodom", bagrem - zapravo - ima rod i to mahunarku, jer je srodnik grašku. Ponegde se cvijet koristi za pripremu "meda", slatke i mirišljave marmelade od bijelih latica.

U mnogim tradicijama se bagrem smatra svetom biljkom. Tako ga Jevreji poštuju jer je, po predanju, od njega napravljen oltar na Nojevoj barci. Nomadska plemena koja su putovala sušnim predjelima Afrike su ga toliko cijenila da su vjerovala kako će umijreti svako ko mu polomi granu i to za manje do godinu dana.

Bagrem u nekim mediteranskim zemljama simbolizuje život, a negde i veliku ljubav - baš kao u pjesmi Đorđa Balaševića.

Tekst: Lepa&Srećna