Koliko stepeni treba da bude u kući zimi? Mnogi previše griju, a ne znaju šta time rizikuju

Temperatura u kući zimi ne treba biti ista u svakoj sobi: Jedan stepen manje može uštedjeti novac

Temperatura u kući tokom zime ne bi trebala biti jednaka u svim prostorijama. Samo jedan stepen niža temperatura može smanjiti troškove grijanja za oko šest posto. Provjerite u kojim dijelovima stana nepotrebno trošite energiju.

Radijator vreo pod dlanom, a prozor u istoj sobi odškrinut na kip – tako izgleda grijanje u mnogim stanovima od novembra do marta. Ova navika može biti skupa jer plaćate toplotu koja odmah izlazi napolje.

Najveća greška nije nužno u tome što previše grijete, već u tome što sve prostorije zagrijavate na istu temperaturu. Dnevna soba, spavaća soba i kupatilo zahtijevaju različite temperature, a ta razlika može se odraziti i na zidove i na račune.

Temperatura u kući zimi ne treba biti ista u svim prostorijama

Ovo su okvirne vrijednosti koje preporučuju energetske agencije i koje se lako mogu održavati u prosječnom stanu:

Dnevna soba: 20 do 21 stepen, jer se u njoj najviše boravi i uglavnom sjedi.
Spavaća soba: 17 do 19 stepeni, uz topliji jorgan umjesto jačeg grijanja.
Kupatilo: 22 do 23 stepena, ali uglavnom tokom kupanja.
Kuhinja: 18 do 19 stepeni, jer šporet i rerna dodatno zagrijavaju prostor.
Hodnik i ostava: 15 do 17 stepeni.
Razlika od tri do četiri stepena između dnevne i spavaće sobe sasvim je normalna. Zato je dobro da vrata spavaće sobe tokom dana ostanu zatvorena.

Šta se događa sa stanom kada ga zagrijavate na 25 stepeni?

Pregrijan stan ima svoje znakove. Parket se može skupljati, pa se između dasaka pojavljuju razmaci široki poput nokta. Listovi sobnog cvijeća žute na vrhovima, a drvene stolice počinju škripati.

Računi za grijanje također rastu. Često se navodi da svaki stepen više znači oko šest posto veću potrošnju energije. Kod grijanja na struju to se može primijetiti već na prvom računu za decembar.

Otvaranje prozora na kip ne rješava problem. Na taj način hladi se zid iznad radijatora, koji potom mora raditi jače kako bi nadoknadio izgubljenu toplotu.

Ispod 16 stepeni grijanje stana postaje problem za zidove

Kada se stan ohladi ispod 16 stepeni, topli zrak iz kuhinje i kupatila može ostavljati vlagu na najhladnijim površinama. Prvo se pojavljuju kapljice na staklu, a kasnije i sive mrlje u uglovima, posebno iza ormara.

U stambenim zgradama ovom problemu posebno je izložen vanjski ugao spavaće sobe. Kondenzacija na prozorima svakog jutra može biti znak da je prostorija previše hladna ili da u zraku ima previše vlage. Pojava plijesni na zidovima kasnije može koštati mnogo više od nekoliko dodatnih stepeni grijanja.

Kako podesiti grijanje i smanjiti račune bez smrzavanja?

Termostatski ventil na radijatoru omogućava održavanje željene temperature u prostoriji. Broj 3 na ventilu obično odgovara temperaturi od oko 20 stepeni, dok broj 2 označava približno 16 stepeni. Ipak, tačne vrijednosti zavise od modela, pa ih je najbolje provjeriti u uputstvu.

Prostorije je preporučljivo provjetravati kratko i intenzivno: širom otvorite prozore na oko pet minuta, dva do tri puta dnevno, uz zatvoren termostatski ventil. Kada nikoga nema kod kuće, temperaturu možete smanjiti za tri do četiri stepena, ali grijanje ne biste trebali potpuno isključivati jer je za ponovno zagrijavanje ohlađenih zidova potrebno dosta vremena.

Prije prvih mrazeva pomjerite fotelje i zavjese koje se nalaze ispred radijatora. Zavjesa koja prekriva radijator može zadržavati veliki dio toplote iza sebe, umjesto da je propušta u prostoriju.

Folija koja se postavlja iza radijatora također može pomoći da se dio toplote usmjeri nazad u sobu, umjesto da se zagrijava vanjski zid.