SUPERĆELIJSKE OLUJE ĆE POSTATI REDOVNA POJAVA NA BALKANU: Klimatolog Đurđević: "Gledamo uvodni trejler, idemo u još ekstremnija stanja!"
Svake godine našu zemlju pogodi nekoliko ovakvih oluja, ali su one do sada bile rijeđe. Ovog puta, nevrijeme je trajalo nekoliko dana, što klimatolog Vladimir Đurđević dovodi u vezu sa promjenama koje se dešavaju u klimi.
- Atmosfera nije uspjela da se stabilizuje kroz jedan događaj, nego je za to bilo potrebno nekoliko dana. U tom smislu, u odnosu na prethodne periode, vrlo je specifična - kaže Đurđević za Euronews Srbija.
Gledamo uvodni trejler za film koji će u budućnosti biti emitovan
Objašnjava da će oluje u budućnosti potencijalno biti snažnije i češće zato što je planeta danas toplija za jedan stepen, što dovodi do viška vodene pare u atmosferi koju naziva "glavnim pokretačkim gorivom za sve oluje, pa i superćelijske".
Dakle, rizici koji klimatske promjene donose sa sobom postaju sve vidljiviji, intenzitet ovakvog nevremena u budućnosti bi mogao da poprimi još veće razmijere, a Đurđević smatra da trenutno "gledamo uvodni trejler za film koji će u budućnosti biti emitovan".
Kako se toplija planeta održava na superćelijske oluje?
Đurđević kaže kako je kroz historiju zabilježeno povećanje intenziteta olujnih sistema zbog klimatskih promjena i da se trenutno bilježe ekstremi kojih u prošlosti nije bilo.
- Sada vidimo prve ozbiljnije oblike klimatskih promjena, što vrlo lako može da postane neka vrsta normale i stanja koje je prosječno. Osim tog stanja, možemo da idemo u još ekstremnija - ističe Đurđević.
Smatra da će dolaziti do snažnijih oluja zato što proces promjene klime neće uskoro stati i da ćemo svjedočiti još većoj promjeni klimatskih uslova.
- U najboljem mogućem scenariju koji može da nam se desi klima će se u budućnosti promijeniti u obimu najmanje koliko je trenutno promjenjena. Trenutno je atmosfera toplija za stepen, a narednih 30 godina možemo da očekujemo dodatno zagrijavanje atmosfere za još jedan stepen - kaže Đurđević.
Zbog zagrijavanja, u atmosferi će biti još više vodene pare koja će prouzrokovati snažnija i češća nevremena od onih kojima smo svjedočili pošto će, ocjenjuje Đurđević, ukupni uslovi favorizovati njihov nastanak.
- Morate da imate atmosferu koja je bogata vodenom parom za nastanak oluje, posebno u prizemnim slojevima, one iz nje zapravo crpe svoju snagu. Što je više vodene pare, ta oluja će se brže razvijati, biće snažnija u time će produkovati veću štetu - rekao je Đurđević.
Takođe, kaže da je nevrijeme koje nas je zadesilo nešto na šta ćemo morati da se naviknemo, zbog čega je svako upozorenje na olujno nevrijeme u budućnosti neophodno shvatiti daleko ozbiljnije nego u prošlosti.
- Prije nekoliko godina je u Češkoj bio tornado koji je razrušio čitav jedan manji grad, to je trebalo da nam ukaže da sličan događaj možemo da očekujemo i u Srbiji, toliko jako nevrijeme. Na sreću, to se ovoga puta nije desilo ali to govori da treba da se prilagodimo i postanemo kao društvo spremniji i otporniji da se sa ovim nosimo - ističe Đurđević.
Podsjeća da je formiranje slabijih tornada na našim područjima zabilježeno i ranije, ali dodaje da je moguća pojava ovog fenomena nešto jačeg intenziteta, s obzirom na njihovu prisutnost u Evropi.
- Moguće je da se ovih dana i kod nas desio, ali oluje su bile u kasnim večernjim satima pa ih je teže osmotriti kada je mrak. Njihov intenzitet pokazuje da je potencijalno bilo rizično da se i kod nas desi jači tornado. U budućnosti za to ima mogućnosti, posebno u ravničarskim predijelima kao što su doline rijeka i Vojvodina gdje je i prije bilo oluja, kao i osmotrenih tornada - kaže Đurđević.
Smatra da je neophodno implementirati Pariski sporazum, ali i da sve zemlje svijeta napuste fosilna goriva kao izvor energije, kako bismo bili u stanju da se nosimo sa ekstremima.
- Ukoliko oni postanu prečesti i previše aktivni, onda je teško očekivati da možemo da saniramo posljedice toga u kontinuitetu. Opasnost klimatskih promjena je to što možemo da upadnemo u ciklus u kome ćemo stalno krpiti rupe umjesto da se razvijamo kao društvo - zaključuje Đurđević.
Kada ponovo možemo da očekujemo superćelijsku oluju?
Kako objašnjava meteorološkinja Ljubica Gojković, pojava superćelijskih oluja vezuje se za nestabilan period početkom ljeta kada još postoje prodori hladnog vazduha sa sjevera, dok u isto vrijeme direktno sunčevo zračenje intenzivno zagrijava tlo, a voda sa tla tada ispara i tako imamo sve potrebne sastojke za formiranje ovih oluja.
- Uzimajući u obzir da je ovo ljeto u naše predjele stiglo sa zakašnjenjem od oko tri nedjelje, i da je ovakvim olujama trebalo da svjedočimo sredinom juna, a ne jula, možemo reći da će vrijeme koje inače poznajemo kao julsko stići tek u avgustu, a prognostički modeli najavljuju još jedan prodor nestabilnosti već u utorak uveče - ističe Gojković.
Dodaje da još nije poznato kako će oluja tačno izgledati i kojim putem će se kretati, ali da se očekuju jaki vjetrovi i lokalno veća količina kiše, ponegdje i sa gradom.
- Izvjesno je da ćemo do kraja ljeta imati još oluja, ali bi one trebalo da budu nešto slabijeg intenziteta jer će i sunce slabije sijati i manje zagrijavati tlo kako se bližimo kraju ljeta - rekla je Gojković za Euronews Srbija.
Takođe, podsjeća da je trenutno na snazi El Ninjo i da će on trajati još najmanje godinu i po dana, zbog čega je izvjesno da će i sljedeće ljeto biti slično ovom.
(Euronews Srbija)