Lijek i začin u jednom
Iskoristite sve bladogati začina. Neka vam budu i lijek i dodatak koji će vaša jela učiniti čarobnim. Iskušavajte nove ideje i recepte, eksperimentirajte i iznenadite ponekad i sami sebe.
Češnjak: Glavice češnjaku biljke koja se uzgaja u Srednjoj i Južnoj Europi. Prodoran miris češnjaka (pluća i koža izlučuju česnjakovo ulje) razlog je što se koristi u malim količinama. Dodajemo ga ovčetine, masnom mesu, umacima i koristimo kao začin za kobasice.
Papar: Važan začin u zrnu. Bijeli (oljusteni) papar blaži je nego crni. Papar u zrnu dodajemo marinadi, a mljeveni papar se koristi za brojna mesna i riblja jela, umake, juhe i jela od povrća.
Đumbir: Osušeni korijen stabljike koja je bila poznata još prije 2000.godina, u Indiji i Kini se najprije koristio kao lijek i kao začin. Zbog njegove izdašnosti, moramo ga pažljivo upotrebljavati. Između ostalog koristi se za kompot od krušaka i bundeve spremljene za zimu, za svinjsko pečenje, ragu, marinade, pekmeze i kolače.
Kadulja: Dalmatinska biljka omiljena je kao začin uz mnoga mesna jela (za jetricu u talijanskoj kuhinji).
Kardamon: Osušene glavice žbuna kardamona koji se uzgaja u Indiji i na Šri Lanci. Sjeme kardamona: iz glavice se dobiva sjeme kardamona ploda. Samljeven s ljuskom: glavice zajedno sa sjemenom samljevene u prah. Koristi se za kolače, slatke umake i slatkiše, ali i kao začin za kobasice.
Curry: Začinska mješavina iz Indijske kuhinje. Sadrži 12 do 15 tropskih začina od papra, đumbira, korijandera do macisa. Koristi se za jela od riže, ribe, za meso, perad i razne umake. Drzimo ga u dobro zatvorenoj posudi.
Kim: Već preko 5000 godina poznato sredstvo za osvježenje trbuha, sastoji se od osušenog rascepljenog ploda biljke. Koristi se za juhe i umake, krumpir, povrće, jela od mesa, kvark, sir i kolače sa sirom.
Kopar: Tu zeljastu biljku koristimo kao začin samo svježu i to najviše uz jela od krastavca i neke salate. Podrijetlom je sa Istoka, kod nas je ima u svakoj vrtu.
Korijandar: Začin koji se upotrebljava za kolače i za kobasice. Spominje se još u staroindijskom jeziku sanskrtu. Nalazi se iu prašku kari.
Lovor: Osušeno lovorovo lišće (treba biti zelene boje) i crno plavi plodovi lovora stavljaju se u kisele krastavce, odgovaraju uz haringe, marinade, meso i ribu. Ne treba ga stavljati previše.
Mažuran: To je začin za meso, naročito za jela od mljevenog mesa, za pikantne umake, kao i za perad.
Majčina dušica: Kuhinjska zeljasta biljka iz Južne Amerike. Neophodna za mnoge vrste kobasica. Koristi se i za spravljenje pečenja od mljevenog mesa, za mahune i rajčice.
Paprika: Jednogodišnja biljka koja se uzgaja u više oblika. Začin se dobiva od osušenih, duguljastih, plameno crvenih plodova. Ljute tvari, kapsaicina, ma najviše u tankim pregradnim opnama unutar ploda iu sjemenkama. Ovisno o tome da li dodamo ili ispustimo sastavne dijelove, dobijemo ljuću ili manje ljuću papriku. Razlikujemo pet stepeni ljutine paprike: delikatesna paprika (blaga), plemeniti slatka paprika (blaga i mirisna najčešće se upotrebljava), poluslatka paprika (jako oštra), ružina paprika (vrlo ljuta i oštra paprika napravljena od manje vrijednog dijela prvog ploda).
Pelen: Omiljena kuhinjska zeljasta biljka koju upotrebljavamo kao dodatak uz perad i masno meso. Pelen koristimo osušen i svjež.
Peršin: Ne kuha se zajedno s jelom, već neposredno prije serviranja dodamo jelu.
Ruzmarin: Južnoeuropska zeljasta biljka. Ruzmarinom najčešće začinjavamo ovčetinu.
Cimet: Cimet u šipkama se nabavlja u komadima od 1m, a onda se za prodaju lomi na štapiće duzine 1cm. Što su šipke svjetlije i tanje, to je plemenitija vrsta cimeta. Koristi se za slatke juhe, umake, kompote i kolače.
Crni luk: Neophodan kuhinjski začin s mnogo vitamina C, a ujedno i stari domaći lijek protiv nesanice. Ima vrlo malo jela kojima crni luk ne poboljšava okus. Vrste: ljetni crni luk (obični kuhinjski crni luk), zimski luk (rijetko u prodaji), sitan crni luk (u veličini lješnjaka, uglavnom za miješano povrće za tursiju), kozjak (posebno blagog okusa).
Šafran: Začin od cvjetnih vlakana zapadnoeuropske vrste krokusa. Koristi se za kolače, riža sa šafranom, ovčetinu. Za kilogram suhog šafrana potrebno je oko 80.000 cvjetnih zigova. Blag, ali razmjerno skup.