NA POLICAMA JE SVE VIŠE OVOG MLIJEKA: Nutricionista otkriva koje da IZBJEGAVAMO, a koje je najzdravije!

Porodica i zdravlje
NA POLICAMA JE SVE VIŠE OVOG MLIJEKA: Nutricionista otkriva koje da IZBJEGAVAMO, a koje je najzdravije!
-

U ponudi sve češće viđamo biljna mlijeka koja mahom sadrže vještačke zaslađivače, a o tome koliko su zapravo zdrava i koje mlijeko se najviše preporučuje, govori Milka Raičević.

Posljednjih mjeseci u domaćim marketima nailazimo na slabiji izbor dugotrajnog mleka, ali zato ostalih vrsti mleka ne manjka i pred potrošačima nije nimalo lak izbor. Kozije mlijeko, ovseno, pirinčano, mlijeko od pistaća, lješnika, kokosovo, bademovo, izbor je popriličan, a kada su u pitanju kiselomliječni napici i tu je u ponudi široki dijapazon.

Ipak, cijena pojedinih mlijeka prilično je visoka, a koje od njih je zapravo najzdravije otkriva nam Milka Raičević, dijetetičar-nutricionista.

“Baš kao što jedemo razne vrste hljeba, trebalo bi da konzumiramo i različite vrste mlijeka. Generalno, najzdravije je magareće mlijeko koje je i nasjkuplje, ali kada je u pitanju kravlje mleko i procenat mliječne masti, za decu bih preporučila mlijeko sa 2,8 ili 3,2 procenata mliječne masti imajući u vidu da je njima potrebno mnogo više masti nego odraslom čovjeku. S druge strane, u kasnijem periodu rasta i razvoja, pogotovo kada su u pitanju odrasle osobe, trebalo bi uzimati mleko sa manjim procentom mliječne masti jer te masnoće iz mlijeka organizam treba da svari. Mlijeko je teško varljivo, ono je nekom majka, nekom maćeha“, kaže nutricionista čija su preporuka na prvom mestu kiselomlečni proizvodi koji obiluju probiotskim kulturama.

Međutim, kako Raičević tvrdi, nećete pogriješiti ako uzmete punomasno mlijeka jer kod mleka sa manjim procentom mliječne masti, da biste nešto oduzeli, morate dodati nešto drugo radi poboljšanja ukusa.

„Ne bojim se masnoće iz mlijeka jer se holesterol ne dobija od mlečne masti, što je ujedno i najveća zabluda, već uslijed insulinskog poremećaja“, naglašava stručnjak za ishranu i apeluje da ipak neka mera kada je u pitanju unos mlijeka mora da se zna.

„Jedna čaša kiselog mlijeka, jedna čaša slatkog, eventualno dvije, su sasvim dovoljne. Ukoliko se mliječni proizvodi konzumiraju u noćnim satima, u tom slučaju je najbolje unijeti neki kiselomliječni proizvod jer ćete lakše zaspati i organizam će imati manje opterećenje“, kaže Raičević.

Mijenjajte proizvođače

Preporučuje i da konzumiramo mliječne proizvode od različitih proizvođača mlijeka jer svaki od njih ima zastupljeni određenu probiotsku kulturu.

„Jako je bitno da se ne vežemo samo za jednu probiotsku kulturu, već unosimo razne probiotske kulture koje će omogućiti da se sloj bakterija u debelom i tankom crijevu rasporedi na pravi način i podigne nam imunitet. Moja preporuka je na prvom mjestu kefir jer posjeduje jedinstvenu kulturu“, navodi Raičević dodajući da se u marketima sada mogu naći mlijeka i mliječni proizvodi koji imaju određene formule i namijenjeni su tačno određenoj grupaciji.

Nutricionista zato ističe da prije kupovine uvijek treba pročitati sadržaj na pakovanju.

Kuhajte mlijeko prije upotrebe

Naša sagovornica navodi da nije toliko važno da li konzumiramo svježe ili dugotrajno mlijeko, s tim što sveže treba iskoristi istog dana, a kod dugotrajnog je naznačen rok upotrebe. Ipak, kako savjetuje, prije upotrebe bi bilo dobro da se mlijeko skuha.

mlijeko-dostava

Da li su biljna mlijeka zdrava?

Biljna mlijeka su zapravo vodeni ekstrakti žitarica koji služe kao zamena za mlijeko životinjskog porijekla, a nastali su kao odgovor na potražnju velikog dijela populacije koja je razvila intoleranciju na kravlje mlijeko. Takođe, koriste ih i oni koji žele da izbjegnu ili smanje unos namirnica životinjskog porijekla, te su posebno popularna u vrijeme posta.

„Biljna mlijeka su mnogo lakše varljiva, ali mi nemamo toliko naviku da ih konzumiramo. Recimo Kinezi ne piju kravlje mleko jer nemaju enzime za njegovo varenje i zbog toga su biljna mleka u velikoj mjeri namijenjena njihovom tržištu, mada i oni konzumiraju kiselomliječne proizvode, što implicira da njih svi možemo da svarimo“, kaže Raičević napominjući da je od svih biljnih mlijeka najidealnije ovseno mlijeko koje se svrstava u kategoriju majčinog mlijeka jer je jedino mlijeko koje nema nikakve nusprobleme kada je u pitanju njegovo uvođenje u ishranu.

„Ipak, kod nas su češće u upotrebi bademovo i kokosovo mlijeko koje ima sastav ljudske plazme i dobro je za djecu, sportiste i trudnice, dok bademovo mleko na prvom mjestu čuva kosti i daje im jačinu. Tu je i sojino mlijeko, ali prije kupovine bi trebalo provjeriti da li je iz organskog uzgoja“, savjetuje naša sagovornica koja smatra da je najidealnije varijanta da sami pravite svoje biljno mlijeko umjesto da ih kupujete jer mahom sadrže vještačke zaslađivače i boje.

(MONDO)

Ne propustite