Hafiz Elvir Duranović za Novi.ba: Najbolji način vjerskog života u ramazanu pokazao nam je Allahov Poslanik, a.s., a sve ostalo su slijepe ulice

Doktor hafiz Elvir Duranović itekako je poznato lice na ovim prostorima, a mi smo iskoristili priliku i obavili intervju s njim na samom početku svetog mjeseca ramazana. Razgovarali smo o brojnim temama s višim naučnim saradnikom u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.        

Razgovarao: Mirza Hadžijusufović

Uvaženi hafize, koliko je važno da musliman kao pojedinac shvati ramazan kao priliku vlastite duhovne obnove koju nikako ne smije propustiti? 

Dr hafiz Duranović: Mjesec ramazan ispunjen je Božijim blagoslovom u takvom opsegu da ni muslimana koji mimo ramazana nije praktični vjernik ne ostavlja ravnodušnim. Takav musliman nastoji da posti po neki dan ramazana, da klanja teravih-namaz za 27. noć ili, što je često i jedina veza s islamom, da dadne sadekatu-l-fitr u nadi da će ući u okrilje Božije milosti koja tokom ramazana poput vazduha obuhvata sva živa bića.

Održavanje veze s Dragim Allahom, pa makar i ovako labave, govori o odsustvu duhovne smrti i mogućnosti reanimacije duhovnosti u budućnosti. Svakom muslimanu lično, bio on praktični ili sporadično praktični vjernik ramazan se raskriva srazmjerno intenzitetu vjere i u skladu sa snagom lične vjere događa se vlastita duhovna obnova. O tome je govorio imam El-Gazali kada je vršio gradaciju postača shodno njihovom duhovnom stepenu.

Uslijed snažne Božije podrške uzrokovane zatvaranjem negativnih sila oličenih kroz šejtansko djelovanje, ramazan nudi mogućnost bržeg napredovanja iz nižeg u viši duhovni položaj (mekam) što je prilika koju ozbiljan musliman ne bi trebao propustiti.       

Kako da na najbolji način iskoristimo mjesec ramazana? 

Dr hafiz Duranović: Najbolji način vjerskog života u ramazanu pokazao nam je Allahov Poslanik, a.s. U tom smislu bitno je upoznati se sa Sunnetom Allahovog Poslanika, a.s., u ramazanu i postupati u skladu s tim jer se samo na taj način mogu zahvatiti svi aspekti Božije milosti u ovom blagoslovljenom mjesecu.

Spomenimo ovdje da je Poslanik, a.s., u ramazanu: sve obavezne namaze klanjao u džematu, noću je klanjao teravih-namaz, ustajao je na sehur, dijelio je sehur sa svojim ashabima, požurivao je s iftarom, podsticao je da se pripremi iftar za postače, mnogo je učio Kur'an, bio je iznimno darežljiv, a sve to s mnogo jačim intenzitetom vršio je u zadnjoj trećini ramazana kada se povlačio u džamiju gdje je u itikafu provodio vrijeme do Ramazanskog bajrama. To je put koji vodi u okrilje Božije milosti i Njegovog oprosta, sve ostalo su slijepe ulice.      

Koje su to aktivnosti, literatura, vrijednosti i navike, koje Vi njegujete, a i nama ih preporučujete? 

Dr hafiz Duranović: Nekada davno pročitao sam kako je neki hafiz Kur'ana i dobar poznavalac hadisa došao kod Mevlana Rumija da ga nešto upita. Rumi mu je, parafraziram, rekao: „Ti si hafiz Kur'ana i poznaješ tradiciju Allahovog Poslanika, a.s, šta ja mogu da te naučim?“ Ako se Vaše pitanje odnosilo na vjersku literaturu na početku i na kraju intelektualnog putovanja svakog muslimana su Kur'an i hadis. Ramazan je mjesec Kur'ana i bilo bi lijepo da pročitamo prijevod Kur'ana barem jedanput, jer mislim da je nepotpuno naše bošnjačko učenje Kur'ana samo na arapskom jeziku bez poznavanja prijevoda njegovog značenja. Kakva je svrha od pukog čitanja arapskog teksta bez prepoznavanja poruka koje nam Dragi Bog u Kur'anu saopštava. S time bi trebalo početi.

Čitajući hadise, pak, unutar čovjeka se formira i razvija duh pejgamberske poruke kao svojevrsni korektiv za dobro ili loše i vodič kroz život. Iako važna, sva ostala vjerska literatura, kako reče Rumi, predstavlja varijaciju na temu. Što se aktivnosti i navika tiče, Kur'an i hadis obiluju motivirajućima porukama o tome da se vjeruje i čine dobra djela, što bi trebalo, mislim, biti životno pravilo svakog vjernika. Ne potcjenjivati ni najmanje dobro djelo, biti na usluzi ljudima i izvršavati preuzete obaveze to su vrijednosti koje preporučujem sebi i drugima.    

Kako komentirate činjenicu da su sve džamije prepune za 27. noć ramazana, (polu)prazne drugim danima ramazana, a pogotovo kada nije ramazan? 

Dr hafiz Duranović: U odgovoru na Vaše prvo pitanje istaknuo sam da je važno da osoba očuva i tanku nit duhovnosti i veze s Dragim Bogom. Dobro je da ljudi dolaze u džamiju, pa makar i za 27. noć ramazana. To je znak da su duhovno živi. Da negdje duboko u njima treperi žiška islama. Allah je Onaj Koji upućuje i Koji u zabludi ostavlja i molimo Ga da nas i sve koji imaju i trun imana u svojim srcima uputi na Pravi put.   

Kur’an je objavljen za sva vremena, samjerljiv je sa svakim vremenom; ne treba li osavremeniti njegovu interpretaciju? 

Dr hafiz Duranović: Osnovna poruka Kur'ana univerzalna je za sva vremena i nije joj potrebna nikakva savremena interpretacija. Kur'anska poruka svim ljudima je da vjeruju i čine dobra djela. Pogledajmo poruke ajeta iz sure El-Isra:

a) klanjaj se samo Dragom Bogu; b) poštuj svoje roditelje; b) ispuni obaveze prema bližnjim, siromasima i osobama u potrebi; c) nemoj škrtariti niti rasipati; d) ako imaš dadni prosjaku, a ako nemaš barem mu reci lijepu riječ; e) ne približavaj se bludu; f) ne ubij; g) lijepo se ophodi prema siročetu i čuvaj njegov imetak; h) pravedno mjeri na vagi; i) ostavi ono o čemu ne znaš mnogo i, konačno, što te se ne tiče; j) ne hodaj po zemlji nadmeno!

Da li je ovim ajetima potrebna ikakva interpretacija? Muslimanima nije potrebna savremena interpretacija kur'anskog teksta, o nekim manje jasnim pitanjima može se konsultirati ulema, već im je potrebno da čitaju Kur'an, usvajaju njegove poruke i primjenjuju ih u svakodnevnom životu.

Koji su po Vama najveći izazovi s kojima se Bošnjaci danas susreću? 

Dr hafiz Duranović: Najveći izazov Bošnjacima u današnje vrijeme jeste očuvanje države Bosne i Hercegovine, njene teritorije i institucija. Proteklih tridesetak godina smo se uljuljkali i među Bošnjacima se ugnijezdilo mišljenje da bi političari koji imaju enormno visoke plaće koje im osiguravaju građani Bosne i Hercegovine trebali čuvati državu i njene institucije što je sasvim pogrešan pristup. Svi smo, bez izuzetka, odgovorni za državu i svi smo, bez izuzetka, dužni čuvati njenu suverenost.

Tokom proteklih nešto više od 150 godina Bošnjaci su svedeni na enklave u tri ili četiri različite države. U samoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci žive u odvojenim enklavama koje na okupu drži država. Bez države Bosne i Hercegovine nema ni Bošnjaka, ni islama ni muslimana. Stoga je, po mom mišljenju, u današnje vrijeme kada se otvoreno napada na njen suverenitet, očuvanje države i njenih institucija najveći izazov s kojim se Bošnjaci susreću.      

Skoro 30 godina od završetka agresije, Bosnu i Hercegovinu potresaju političke i ekonomske krize. Kako muslimani i islam mogu doprinijeti poboljšanju situacije u našoj domovini? 

Dr hafiz Duranović: Po slovu Kur'ana dobar musliman bi trebao biti i dobar građanin jer islam zagovara univerzalne vrijednosti ljudskog roda bez obzira na porijeklo, vjeru, naciju ili rasu. To su: pravda, jednakost, dobrota, moralan život i dr. Te vrijednosti, od kojih bih posebno istakao moral, gotovo su iščezle iz političkog života Bosne i Hercegovine, u kojem su mito, korupcija, oportunizam, stranačko zapošljavanje i nepotizam zavladali u takvoj mjeri da su postali način ponašanja.

Vraćanjem morala u politiku i pravde u sudstvo Bošnjaci muslimani na najbolji način mogu pomoći u prevazilaženju svih, pa i trenutne krize. Nažalost to je dug proces jer je bosanskohercegovačka politička scena obeščašćena u takvoj mjeri da se moralni ljudi teško odlučuju za bavljenje politikom.