MEDIJI: Može li Rusija u proljeće preuzeti kontrolu nad Kijevom?

Vojni ekspert Michael Clarke piše za britanski list ‘The Sunday Times’ kako ruska vojska može izgladnjivati stanovnike Kijeva i pretvoriti njihov grad u ruševine.

anku koji je objavio britanski list The Sunday Times i pokušava dati odgovor na njega.

Michael Clarke, gostujući profesor odbrambenih studija na Kraljevskom koledžu  Londonu i istaknuti istraživač na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI), piše da ruska vojska može izgladnjivati stanovnike Kijeva i pretvoriti njihov grad u ruševine.

Međutim, pažnja Kremlja mogla bi biti usmjerena negdje drugdje.

Podsjeća da je ruska invazija na Ukrajinu 24. februara prošle godine počela munjevitim napadom na Kijev.

Iako je napad tada neslavno završio, vlada predsjednika Volodimira Zelenskog i vojni vrh neprestano su upozoravali na neizbježnu veliku rusku ofanzivu, na čijoj meti će se naći glavni grad, koji autor članka opisuje kao vrijednu metu.

Vitalij Kličko, gradonačelnik glavnog grada i bivši svjetski bokserski prvak u teškoj kategoriji, upozorio je prošle sedmice da je “Kijev bio i ostao stvarna meta Rusa”.

Kijev – Povijesni i arhitektonski dragulj u regiji
Prema članku, vjeruje se da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao napasti ovaj grad u bliskoj budućnosti, ali da je mala vjerovatnoća da će ga ruska vojska osvojiti, jer će se Kijev očajnički braniti.

Clarke je istaknuo da je Kijev pokazao veliku spremnost na početku invazije, jer su njegovi stanovnici odlično obavili posao.

Studenti su izlazili na Trg nezavisnosti i izrađivali zapaljive bombe, prevrtali teška vozila i koristili ih kao barikade na cestama.

Prema članku, ruske snage sigurno su u stanju ovaj put bolje opkoliti Kijev nego prošle godine, ali je upitna njihova sposobnost da preuzmu kontrolu nad gradom.

Profesor odbrambenih studija opisuje Kijev, koji je osnovan 482. godine, više od 650 godina prije Moskve, kao “povijesni i arhitektonski dragulj u regiji”.

Kaže da ga ruska vojska može bombardirati iz daljine i pretvoriti u ruševine, kao što je to učinila u Mariupolju (istočna Ukrajina).

To bombardiranje je trajalo tri mjeseca, a glavni grad zemlje zauzima gotovo četiri puta veće urbano područje.

Također vjeruje da bi Rusi, umjesto toga, mogli odlučiti da opkole Kijev te da vrše pritisak na njega i izgladnjuju njegovih tri miliona stanovnika kako bi ga prisilili na predaju.

Rusko vodstvo moglo bi izabrati i drugi scenarij: upasti u grad s desecima hiljada kopnenih snaga i pokušati zauzeti ulicu po ulicu, kuću po kuću, sve dok ne zavladaju ruševinama, navodi se u članku Sunday Timesa.

Lekcije iz Groznog u Čečeniji te Idliba i Halepa u Siriji
Autor ističe da nijedna od navedenih opcija nisu dobra strategija za Moskvu.

Putin će biti izrazito sretan ako preživi političke posljedice unutar Rusije i izvan nje ukoliko to učini.

Također, smatra da Moskva neće moći zataškati patnje stanovnika ukrajinske prijestolnice, kao što je to činila u prošlosti u gradovima poput Groznog u Čečeniji te Idlibu i Halepu u Siriji.

Autor postavlja pitanje: “Ako je to tako, zašto onda Rusija pokušava osvojiti Kijev?”

Sljedeća ruska ofanziva vjerovatno će se usredotočiti na zauzimanje ostatka regije Donbas, jačanje kopnenog mosta i njegovo proširenje do Krima, a možda i na ponovno nastojanje da okupira ukrajinsku obalu na Crnom moru.

Vjeruje da bi se u uspješnoj ofanzivi ruska vojska mogla probiti uz rijeku Dnjepar do predgrađa Kijeva, što bi otvorilo prostor za aneksiju svih ukrajinskih teritorija koje se nalaze na istočnoj obali rijeke, ostavljajući zapadne teritorije kao krnju Ukrajinu “bez izlaza na more i neodrživu, kojom se upravlja iz okružene prijestolnice”.

Kako bi postigla bilo koji od ovih ciljeva, autor kaže da bi bilo logično, sa vojne tačke gledišta, da Rusija upotrijebi svoje snage koje su nedavno mobilizirane i čiji se broj povećava, bez obzira na njihovu lošu obučenost i opremljenost, da vode borbe kako bi se ukrajinske snage iscrpile na više mjesta odjednom.

Ukrajinska strateška ofanziva kao mogući odgovor
U članku se dalje kaže da ponovni napadi preko istočne ukrajinske granice prema Harkivu, napredovanje sa Krima na sjever ponovno preko Zaporožja do Dnjepra i novi amfibijski napad prema Odesi idu u prilog “glavnom naporu” usmjerenom na kontrolu Donbasa.

Nema sumnje da će kratkoročni pritisak Rusije, u slučaju da okruži grad Kijev, prisiliti Ukrajince da prebace značajan broj svojih snaga sa drugih frontova kako bi odbranili glavni grad svoje zemlje, piše autor.

Smatra da cilj Moskve nije osvojiti i uništiti Kijev, već izvršiti pritisak na grad kako bi u budućnosti igrao ulogu u pregovorima koji bi Putinu omogućili da zadrži ukrajinske teritorije koje su osvojile ruske snage.

Pita se hoće li Rusi biti dovoljno hrabri da sljedećeg proljeća pokušaju probiti sebi put do Kijeva i hoće li Ukrajinci uspjeti izdržati i odbraniti svoj glavni grad.

U članku se zaključuje da Ukrajinci raspolažu kapacitetima koji im omogućuju da osujete ruske planove, a to mogu učiniti tako da pokrenu stratešku ofanzivu prije nego što Rusi stvarno počnu svoju, koja je planirana u proljeće.

IZVOR: AL JAZEERA