ANALIZA/BIDEN OMOGUĆIO ZELENSKOM "GVOZDENU PESNICU" PROTIV PUTINA: Svi se pitaju šta je sljedeće?
Što više ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da razbije NATO, on postaje sve jači, piše CNN u analizi.
Predsjednik Joe Biden je u srijedu najavio da će vojsci Kijeva isporučiti 31 napredni američki tenk, što je potaknulo Njemačku da odustane od otpora slanju vlastitih tenkova i mogao bi otključati slične poteze širom Evrope.
Ovo je predstavljalo značajnu simboličnu, političku i vojnu pobjedu Ukrajine.
Bila je potrebna Bidenova državnička mudrost da okonča dosad najjavniji i najštetniji zapadni raskol u ratu. SAD je prethodno rekao da su njihovi tenkovi Abrams bili presloženi i previše zahtjevni za održavanje za rat u Ukrajini te da ne odgovaraju terenu. Ali Bidenova promjena mišljenja, koja Njemačkoj daje pokriće, naglašava stav Washingtona da je jedinstvo Zapada protiv Putina ključno za spas Ukrajine.
Jasno je kako je Putinov glavni cilj izvan bojnog polja stvoriti podjele između zapadnih saveznika i prekinuti protok oružja o kojem ovisi opstanak Ukrajine kao neovisne nacije.
Njegov neuspjeh, usprkos žestokim ruskim javnim prijetnjama osmišljenim da natjeraju evropske nacije da odustanu od transfera tenkova, dolazi i nakon što je blaga zima Rusiji oduzela još jedan dio njene strategije – izgladnjivanje Europljana od uvoza plina tokom hladnog vremena u nadi da će pritisnuti čelnike evropskih zemalja da odustanu od podrške Ukrajini.
"Putin je očekivao da će se naša podrška Ukrajini s vremenom urušiti. Bio je u krivu ... i bio je u krivu od početka i nastavlja griješiti. Ujedinjeni smo", poručio je Biden.
Dogodio se veliki strateški zaokret
Kako se približava prva godišnjica ruske invazije, Biden i Zapad su u izvanrednoj poziciji za koju bi malo koji strateg prije godinu dana mogao pomisliti da je moguća.
— Biden je svoje nasljeđe pripisao velikom kopnenom ratu u Europi u kojem su se Sjedinjene Države uključile u učinkovitu posredničku bitku s nuklearnim rivalom Rusijom. Ova borba – koja je na neki način posljednja bitka Hladnog rata – test je volje između američkog predsjednika i moćnika Kremlja pod dubokim utjecajem američko-sovjetskog sukoba. Biden predvodi najznačajniji vanjskopolitički pothvat barem od invazije na Irak 2003. Njegov uspjeh ključan je za vjerodostojnost Amerike, kao i za njega. Veličina misije vjerojatno će zasjeniti veći dio njegovog predsjedničkog mandata – uključujući i trenutnu istragu zagubljenih povjerljivih dokumenata – u svjetskoj historiji.
— Biden je obnovio SAD kao snažnog globalnog lidera, oživljavajući svoj kritični transatlantski savez i usmjeravajući saveznike iza napora uspješnom i intenzivnom diplomacijom. I do sada, Bidenovo o balansiranje - između usmjeravanja sve moćnijeg oružja u Ukrajinu i izbjegavanja eskalacije s Putinom koja bi mogla dovesti do sukoba sa Zapadom ili čak do upotrebe taktičkog nuklearnog oružja manjeg opsega od strane Moskve - se drži.
— Najznačajniji aspekt razvoja odnosa između Zapada i Ukrajine je da je jedna od Putinovih pretpostavljenih motivacija za rat bila spriječiti mogućnost da se bivša sovjetska država pridruži NATO-u, što bi za Moskvu bilo još veće poniženje od pristupanja nacija koje su nekad bile na teritoriju Varšavskog pakta poput Poljske, Rumije i Slovačke. Ali sada, ratne napore Ukrajine naoružava i finansira Zapad, gotovo kao da je de facto država NATO-a s pristupom nekim od najsofisticiranijih sistema oružja Saveza.
Obrazloženje Zapada za tu podršku također se mijenja. Nedavno je glavni cilj bio omogućiti bespomoćnoj naciji da pruži otpor invaziji kako bi njeni ljudi imali slobodu birati svoj politički sistem i suverenitet. Sada se čini da čelnici saveza vide Ukrajinu kao vitalni strateški bedem.
"Ako Putin pobijedi, to je tragedija za Ukrajince, a opasno je i za nas", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg za CNN u srijedu, tvrdeći da se autoritarnoj naciji ne može dopustiti da ispoljava svoju volju i profitira prijetnjama . “U našem je sigurnosnom interesu podržati Ukrajince”, rekao je.
Što je sljedeće?
Moskva je burno reagovala na odluku o tenkovima, nazvavši je iznimno opasnom i dodavši da je ona već krvavi sukob podigla na novu razinu.
Budući da se čini da i Moskva i Kijev vjeruju da još uvijek mogu dobiti rat, teško da ima ikakvih mogućnosti za diplomatski pritisak na prekid vatre ili mir.
Zapadni vojni stratezi, međutim, upozoravaju da Moskva sprema novu ofenzivu za proljeće.
"Opasno je podcijeniti Rusiju", rekao je Stoltenberg u govoru u srijedu u Oslu, istaknuvši da je Moskva mobilizirala dodatnih 200.000 vojnika te da je spremna preuzeti velike rizike i podnijeti nevjerovatne gubitke.
Ukrajina će, kao i uvijek, tražiti više
Ukrajina će sada biti pod pritiskom da pokaže da može koristiti ove nove tenkove u pravilno planiranim kombiniranim vojnim operacijama koje maksimiziraju njihove prednosti, ali minimiziraju njihove slabosti kako bi postigli velike dobitke na bojnom polju.
Ukrajina je tražila najmanje 300 tenkova. Iako ostaje nejasno koliko će ih primiti u novim savezničkim isporukama, ukupni broj mogao bi biti oko 100. Nema sumnje da se nadaju da će jednom kada se uključi, mlaz novog naoružanja nastaviti teći. To je ono što se stalno događalo u ratu.
Kad je bio u Washingtonu neposredno prije Božića, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky upozorio je da su potrebe njegove zemlje toliko velike da nikada neće prestati tražiti više oružja.
Do sada je nabavka borbenih zrakoplova – najcjenjeniji zahtjev njegove vlade – bila crvena linija koju Biden nije želio prijeći. To je također ono što je ranije izazvalo podjele u savezu.
Ali obrazac ovog rata je da ono što Ukrajina traži, na kraju i dobije, čak i ako opseg njezinih zahtjeva za specifičnom opremom nije uvijek ispunjen, piše CNN.