BEZ PRESEDANA U ERI VLADAVINE XI JINPINGA: Izbijaju demonstracije diljem Kine, lockdown mjere eskalirale su gnjev, naročito nakon tragedije u Xinjiangu, a sad se već i u Pekingu čuje "Dolje s Komunističkom partijom"! Što će vlast učiniti?

Objavljeno:27.11.2022 - 09:27
A A A Times Arial

Prosvjedi protiv vrlo striktnih mjera s ciljem obuzdavanja širenja Covid-19 virusa šire se Kinom, gotovo tri godine nakon što je u ovoj zemlji izbila pandemija. Prosvjedi su tijekom jučerašnjeg dana zabilježeni i u Pekingu, Šangaju, drugim gradovima diljem zemlje, a dolaze u trenutku kad Kina već nekoliko dana u nizu bilježi rekordan porast broja zaraženih.

Aktualni prosvjedi eskalirali su nakon tragične situacije koja se dogodila u gradu Urumqi, glavnom gradu kineske zapadne regije Xinjiang. Naime, u zgradi je izbio požar i 10 ljudi je poginulo. Pojavile su se informacije da stanari nisu mogli pobjeći na vrijeme jer se zgrada nalazila u djelomičnom lock-downu. Gradski dužnosnici odbacuju te tvrdnje.

No, incident je poslužio kao okidač na eskalaciju gnjeva koji se u Kini zbog strogih Covid-19 pravila gomila već neko vrijeme. Aktualni prosvjedi, sudeći po informacijama koje stižu, najveći su otkako je prije 10 godina Xi Jinping došao na vlast.

U Pekingu su se prosvjednici sinoć okupili na ulici Wulumuqi gdje su upalili svijeće za poginule u Urumqiju. Uskoro se počeo okupljati sve veći broj ljudi, a neki su zatim počeli prosvjedovati noseći prazne listove papira - naime, to je postao simbol za cenzuru u Kini. Velik broj policajaca mirno je stajao u blizini.

Odjednom iz okupljene mase čuli su se povici: "Ukinite lockdown za Urumqi, za Xinjiang, za cijelu Kinu!"

Nedugo zatim čulo se pak i ono što se rijetko može čuti u Kini: "Dolje s Komunističkom partijom, dolje sa Xi Jinpingom!" - tako tvrde svjedoci, a i video snimke koje se upravo pojavljuju na društvenim mrežama.

Policija je u nekoliko navrata pokušala razbiti prosvjedni skup, ali nije im polazilo za rukom.

Podsjetimo, Kina i dalje provodi vrlo striktnu politiku koja ima za cilj broj Covid-19 slučajeva svesti na nulu. Izvesti takvo što zvuči krajnje ambiciozno, možda čak i nemoguće, u vrijeme dok je ostatak svijeta gotovo u potpunosti već napustio sve mjere te sad aktivno "živi s Covidom-19". No, ostatak svijeta imao je milijunske žrtve u pandemiji, naročito SAD (preko 1.1 milijuna mrtvih prema službenim brojkama). Kina je pak službeno imala svega 5233 smrtnih slučajeva.

Ali stroge mjere su zato uzele danak u kineskom gospodarstvu koje gomila gubitke zbog lock-down mjera. S druge strane cijeli pristup "nula Covida-19" postao je u neku ruku sinonim s vlašću predsjednika Xi Jinpinga što pak znači da bi popuštanje po pitanju provedbe mjera sad bilo intepretirano kao podilaženje prosvjednicima, uključujući i onima koji uzvikuju "Dolje s Komunističkom partijom"!

Kineska vlast pak tvrdi kako su mjere nužne ne bi li se spasili životi, ali i da se spriječi preopterećenje zdravstvenog sustava. Mnogi Kinezi su i prihvatili takav pristup, no čini se da i ta tolerancija ima svoje granice te nakon 3 godine mnogi jednostavno više ne žele živjeti pod takvim uvjetima.

U političkom pak smislu svakako je značajno da prosvjedi bez presedana eskaliraju svega mjesec dana nakon što je Xi Jinping osigurao treći mandat na vlasti - što je također bilo bez presedana.

Valja spomenuti kako sve ovo dolazi u vrijeme kad se Kina nalazi pod vrlo snažnim pritiskom sa Zapada. Kinu se ubrzano izjednačava s Rusijom te je se klasificira kao prijetnju. U tom kontekstu jasno je da će te snage svakako pozdraviti početak većih nemira u Kini.

Prosvjedi jesu veliki za kineske prilike i eru vladavine Xi Jinpinga, ali nisu još uvijek ni blizu prosvjedima kakvi su buknuli 1989. kada se krvava kulminacija dogodila na pekinškom trgu Tiananmen.

Za očekivati je da će kineske vlasti pokušati ugušiti ove prosvjede prije nego postane prekasno, odnosno prije no što bi se eventualno ponovila epizoda s kraja 80-ih godina. No, sve dok nema nikakvih vidljivih, pa čak ni percipiranih razdora u redovima vojske i snaga sigurnosti, prosvjedi zapravo ne predstavljaju neki konkretan izazov po opstanak na vlasti za Xi Jinpinga.

On bi mogao, možda, taktički ublažiti neke mjere ne bi li se malo smirilo ljutite građane, ali u isto vrijeme to nije baš jednostavno. Naime, zahvaljujući mjerama velik broj Kineza zapravo još ni nije bio izložen virusu Covid-19. Naglo popuštanje moglo bi Kinu dovesti u situaciju gdje su u najtežim trenucima bile Europa i Amerika, tamo početkom 2021. godine.

Ovo će svakako biti izazov po kineske vlasti, a ako se prosvjedi nastave onda svakako mogu očekivati i skorašnje pokušaje vanjskog uplitanja jer mnogim akterima diljem svijeta odgovara oslabljena Kina.

Izvor:Advance