Dvije neistine i jedna neutemeljena tvrdnja Christiana Schmidta

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nije prisustvovao inauguraciji novog saziva Predsjedništva BiH, ali je dan kasnije, 17.11.2022. godine, uputio čestitku novoizabranim članovima Predsjedništva BiH i “poželio im sreću u zajedničkom radu za boljitak svih građana BiH”.

Konstituirajuća sjednica novog saziva Predsjedništva BiH održana je 16.11.2022. godine, a na njoj su svečanu zakletvu položili, preuzeli dužnost te održali govore članovi ovog tijela izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini u mandatnom periodu 2022 – 2026. godina: Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić.

Kako je povodom Schmidtove čestitke navedeno na zvaničnoj stranici Ureda visokog predstavnika (OHR), visoki predstavnik je “naglasio značaj brzoga formiranja vlasti i provedbe prioritetnih reformi kako bi BiH ostvarila status kandidata za članstvo u EU u prosincu te postigla napredak u euroatlantskim integracijama”.

U samoj čestitki je, pored ostalog, Schmidt podsjetio da bi u decembru ove godine Evropska unija mogla donijeti odluku o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine te pozvao Predsjedništvo BiH “da ispuni preostale važne prioritete neophodne da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status”.

“Europska budućnost Bosne i Hercegovine je neosporna i predstavlja najvažniji strateški vanjskopolitički prioritet. Do prosinca ove godine, Europska Unija bi mogla donijeti ključnu odluku o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine. Opredjeljenje Predsjedništva Bosne i Hercegovine da ispuni preostale važne prioritete neophodne da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status u Europskoj Uniji ima najveći značaj. Pozivam vas da, zajedno sa svima onima koji imaju političku odgovornost, fokusirate napore na postizanje rezultata u cilju izgradnje temelja za integraciju u EU. Pripremiti zemlju za europsku budućnost povijesna je zadaća”, ocijenio je visoki predstavnik.

U svjetlu tvrdnje Christiana Schmidta da Predsjedništvo BiH treba da ispuni preostale važne prioritete neophodne da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status u Evropskoj uniji, Istinomjer podsjeća da je polovinom 2022. godine Evropsko vijeće donijelo zaključak da je spremno dati Bosni i Hercegovini kandidatski status za članstvo EU, ali tek nakon što Evropska komisija (EK) napravi izvještaj o implementaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja ove institucije o zahtjevu BiH za članstvom u EU.

U vezi s tim, Evropska komisija je 12.10.2022. godine objavila Paket proširenja za 2022. godinu u okviru kojeg su ocijenjene reforme na Zapadnom Balkanu i Turskoj te preporučen kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.

“Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je neophodno poduzeti niz koraka na jačanju demokratije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanju slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini”, navedeno je iz EK-a.

Da je preporuka Evropske komisije da Evropsko vijeće u decembru ove godine potvrdi kandidatski status Bosni i Hercegovini data bez dodatnih uslova, prilikom predaje navedenog izvještaja i preporuke o dodjeli kandidatskog statusa BiH predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji potvrdio je šef Delegacije EU u BiH Johan Sattler.

U tom smislu, u svom obraćanju nakon sastanka s Tegeltijom ambasador Sattler izjavio je sljedeće:

“Prvi dokument je da se BiH dodijeli status kandidata i to bez dodatnih uslova. Drugi izvještaj tiče se napretka BiH u protekloj godini. Danas u Briselu, 27 komesara se složilo da je ovo trenutak da BiH krene naprijed na svom putu ka EU. Ovo je važna poruka i važan dan za BiH i želim čestitati svim građanima Bosne i Hercegovine koji su zaslužili ovo”.

Dodajući da je preporuka jednoglasno usvojena u Briselu, Sattler je podsjetio i da u budućnosti postoje određena očekivanja od nadležnih institucija u BiH kad je njen put ka Evropskoj uniji u pitanju, a koja se odnose na nastavak ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK o članstvu BiH u EU.

Šef Delegacije EU u BiH naveo je i razloge zbog kojih se Evropska komisija odlučila da u ovom momentu da preporuku Evropskom vijeću da se BiH bez dodatnog uslovljavanja dodijeli kandidatski status.

“Tri su razloga za davanje ove preporuke, prvi je napredak koji je napravljen u ukupnom periodu od tri godine, postoje stavke i problemi koji su dogovoreni. Drugi vrlo bitan razlog su okolnosti u kojima se nalazimo, ovdje govorim o geopolitičkim okolnostima. Treći razlog je što preporuka predstavlja svojevrsni zadatak za lokalne vlasti, one koji odlaze, ali i one koji dolaze”, kazao je 12. oktobra Sattler.

U svjetlu očekivanja koje je spomenuo Sattler, a o čemu je Istinomjer već pisao, u preporuci se navodi da Bosna i Hercegovina, ukoliko želi da napreduje na eurointegracijskom putu, mora prioritetno usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, usvojiti zakon o sudovima BiH, usvojiti zakon o sprečavanju sukoba interesa te preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Potrebno je i odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcionisanje sistema azila, osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.

Na kraju, pred Bosnu i Hercegovinu postavljen je i zadatak da se garantuju slobode izražavanja i medija i zaštita novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te da se osiguraju rezultati u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

S obzirom na činjenicu da je Evropska komisija preporučila Evropskom vijeću da u decembru ove godine bez dodatnih uslovljavanja Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, tvrdnje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o potrebi prioritetnih reformi kako bi BiH ostvarila status kandidata za članstvo u EU u decembru, te u tom smislu i poziv Predsjedništvu BiH da ispuni preostale važne prioritete neophodne da BiH dobije kandidatski status, Istinomjer ocjenjuje neutemeljenim.

BiH nije prva u Evropi po udjelu šumskog zemljišta
Tokom gostovanja na FACE TV-u 10. juna 2022. godine, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt iznio je neistinitu tvrdnju o udjelu šumskog zemljišta u BiH.

Naime, Schmidt je ustvrdio da je BiH, kada je riječ o pokrivenosti šumom, statistički prva zemlja u Evropi.

“Mi znamo, Bosna i Hercegovina je zemlja u Evropi koja ima najveći udio šumskog zemljišta uopće. Statistički dokazano”, kazao je.

Međutim, suprotno Schmidtovoj tvrdnji, posljednji podaci Svjetske banke iz 2020. godine ukazuju da je BiH, među državama evropskog kontinenta, tek deseta po udjelu šumskog zemljišta u odnosu na ukupnu površinu. Prema statistici ove institucije, 42,7% površine BiH pokriveno je šumom.

Zemlja s najvećim udjelom šumskog zemljišta je Finska (73,7%), a prati je Švedska (68,7%). Treće mjesto dijele dvije zemlje iz regiona, Crna Gora i Slovenija, u kojima šume zauzimaju 61,5% ukupne površine.

Budući da više statističkih izvora pokazuje da se nekoliko evropskih zemalja nalazi ispred BiH kada je riječ o pokrivenosti šumom, Istinomjer tvrdnju Christiana Schmidta da BiH ima najveći udio šumskog zemljišta u Evropi ocjenjuje neistinitom.

Visoki predstavnik Banjaluku nazvao glavnim gradom Republike Srpske
Visoki predstavnik Christian Schmidt sastao se 26.5.2022. godine u Banjaluci s gradonačelnikom tog grada Draškom Stanivukvićem. Kako je nakon sastanka navedeno na zvaničnoj stranici OHR-a, Schmidt je izjavio da je ohrabrujuće vidjeti mlađe generacije kako ulaze u političku arenu i preuzimaju odgovornost za svoju budućnost.

Međutim, ono što je privuklo pažnju Istinomjera je tvrdnja visokog predstavnika koji je, obraćajući se gradonačelniku Stanivukoviću, izjavio da je Banjaluka glavni grad Republike Srpske:

“Dovodeći me u Banjaluku i dajući mi mogućnost da se osvrnem na razvoj ovog značajnog grada u Bosni i Hercegovini kao glavnog grada Republike Srpske”…

Podsjećamo, Ustav Bosne i Hercegovine u članu I, Bosna i Hercegovina, u stavu (5), kaže da je “glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo”, dok je Sarajevo, također, u skladu s članom 9. Ustava Republike Srpske, glavni grad i tog entiteta.

Ovim Istinomjer tvrdnju visokog predstavnika Christiana Schmidta da je Banjaluka glavni grad Republike Srpske ocjenjuje neistinitom.