Div sa Koševa danas slavi 69. rođendan

Na današnji dan prije 69 godina, 24. oktobra 1946. godine osnovan je jedan od najvećih i najuspješnijih sportskih kolektiva i fudbalskih klubova u našoj državi.

Spajanjem FK Udarnik i OFK Sloboda osnovano je Sportsko društvo Torpedo, koje je godinu dana poslije promijenilo naziv u FK Sarajevo. Klub je osnovan na inicijativu tadašnjih, najuglednijih, predstavnika političkog i javnog života, u cilju jačanja kvalitetnog sporta u gradu Sarajevu. Godine 1947. je dobio današnje ime, a već u sezoni 1947/48. takmičio se u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije. Od 1958. je stabilan prvoligaški klub, a 1965. godine postaje vicešampion Jugoslavije, što je do tada bio najveći uspjeh u historiji.

Prvi fudbalski šampion iz BiH To je bilo vrijeme vladavine timova tzv. "Velike četvorke", koji su se tih godina smijenjivali na šampionskom tronu. Istovremeno stasavala je generacija Ferhatovića, Biogradlića, Mioča, Šehovića, Fazlagića, Vujovića, Mušovića, Prljače, Musemića, Antića, Prodanovića, Muzurovića i tim sa Koševa predvođen Mehom Brozovićem u sezoni 1966/67., konačno osvaja fudbalski šampionat Jugoslavije. Bila je to prva titula u fudbalu jedne ekipe iz BiH i najveći uspjeh FK Sarajevo od osnivanja kluba. Vahidin Musemić je u to vrijeme najbolji centarfor Evrope, Mirsad Fazlagić među najboljim bekovima Starog kontinenta i kapiten reprezentacije, a Sarajevo nije više fudbalska provincija. Uz to, Sarajevo je ostvarilo plasman u finale Kupa Maršala Tita, ali tu, uz dosta mutnih radnji, rezultatom 2:1 gubi od Hajduka u utakmici koja se igrala u Splitu. Nakon toga tim sa Koševa ostvaruje plasman među 16 najboljih evropskih timova u Kupu evropskih šampiona, ali tamo su eliminisani od strane čuvenog engleskog Manchester Uniteda, koji je nakon izbacivanja Sarajeva (0:0 i 2:1) otišao do samog kraja i postao prvak Evrope za tu sezonu. 

Najbolji bh. fudbaler svih vremena igrao na Koševu

Sedamdeste su bile manje uspješne, a najznačajniji rezultati su osvajanje jednog šestog i dva sedma mjesta, te plasman u četvrfinale Kupa u sezoni 1976/77. U tom periodu, jedina svijetla tačka bila je igračko stasanje Safeta Sušića. Nakon što je još 1974. godine kao 18-godišnjak došao u klub, u sezoni 1978/79. Safet Sušić, najbolji bh. igrač svih vremena sa svoje 24 godine pokazao je da je sazreo u jednog od najboljih igrača Lige.

Sa Sušićem na vrhuncu Sarajevo ulazi u novi blistavi period svoje historije, koji je ovaj put trajao punih sedam godina.

U već pomenutoj sezoni, 1978/79., Sušić sa 15 golova predvodi Sarajevo u osvajanju 4. mjesta na tabeli i osigurava titulu najboljeg igrača Lige za tu sezonu. Iduće godine, Sušić zabija dva gola više nego lani, ukupno 17 i tako ponovno osvaja titulu najboljeg igrača Lige, ali ovaj put i najboljeg strijelca. I Sarajevo se penje za dva mjesta na tabeli i osvaja svoju drugu titulu viceprvaka Jugoslavije, nakon propuštenog naslova jesenjeg prvaka, te ostvaruje plasman u polufinale Kupa i ispada nakon jedanaesteraca od Crvene Zvezde. Nakon manjeg pada, u sezoni 1980/81 (13. mjesto), koja će ipak ostati upamćena po susretima u Kupu UEFA sa njemačkim HSV-om (2:4 i 3:3), Sarajevo u sezoni 1981/82 ponovno osvaja 4. mjesto, a iduće godine, iako ne baš uspješni u prvenstvu (11. mjesto), Sarajevo ipak ostvaruje uspjehe u drugim takmičenjima. Nakon izbacivanja Slavije i Korvinula, Sarajevo ostvaruje plasman u 1/8 finala Kupa UEFA, gdje je eliminisano od beligjskog Anderlechta (1:6 i 1:0), a u Kupu dolazi do svog drugog finala, ali i ponovno se na putu do kako su ga novinari zvali, "Najdražeg trofeja" ispriječio hrvatski klub. Samo što je sada to bio zagrebački Dinamo, koji je predvođen Ćirom Blaževićem sa klupe slavio sa 3:2 i osvojio Kup.

Sljedeće sezone, Sarajevo osvaja 9. mjesto na tabeli, te ostvaruje plasman u četvrtfinale Kupa. U tom periodu, na Koševu se stvara nova šampionska generacija, koju predvode Pašić, Hadžibegić, Musemić, Radeljaš, Janjoš i koja pod vodstvom legendi sa Koševa, Boška Antića i Mirsada Fazlagića, kruniše drugom šampionskom titulom sve prethodno ostvarene uspjehe osvojenom u sezoni 1984/85., sa četiri boda prednosti ispred splitskog Hajduka. Tako je Sarajevo postalo prvi tim izvan ''velike četvorke'' sa dvije titule prvaka Jugoslavije. Nakon toga, sve do raspada bivše države, Sarajevo je igralo tek epizodnu ulogu u domaćem prvenstvu. U idućih sedam sezona sezona samo je jednom uspjelo završiti među prvih 10 klubova, a i u Kupu osim četvrtfinala u sezoni 1987/88., nije napravljen nikakav značajniji uspjeh. Iz perioda prije agresije na našu zemlju ostaće još jedino upamćena činjenica, da je FSJ u sezoni 1990/91. nakon što je Liga pune 22 godine brojala 18 klubova, zbog Sarajeva i spletom okolnosti proširirena na 19, što je dovoljno govorilo o tome koliko je važan faktor jugoslavenskog fudbala bilo Sarajevo.

Uspjesi

Šampioni: 1966/67, 1984/85, 1998/99, 2006/07, 2014/15;

Vicešampioni: 1964/65, 1979/80, 1994, 1996/97, 1997/98, 2005/06, 2012/13

Kup BiH: 1996/97, 1997/98, 2001/02, 2004/05, 2013/14;

Finalist Kupa: 1966/67, 1982/83, 1998/99, 2000/01

Superkup BiH: 1996/9.;

Finalist Superkupa: 1997/98, 1998/99

Najveći uspjesi u Evropi prije rata: - 1/8 finala Kupa Šampiona (1967/68) - 1/8 finala Kupa UEFA (1982/83) Najveći uspjesi u Evropi poslije rata: - 1. kolo Kupa UEFA (2002/03, 2007/08) - 3. pretkolo Lige Prvaka (2007/08) - 4. pretkolo Evropske lige (2009/10, 2014/15) 

Nova era sa Vincentom Tanom i preuzimanje primata Bogata historija FK Sarajevo je prije gotovo dvije godine dobila novo, izuzetno važno poglavlje. FK Sarajevo usvojio je 2012. godine novi Statut, kojim je bilo predviđeno da se kroz ulaganja u klub, a u cilju sticanja upravljačkih, odnosno glasačkih prava, bordo tim konsoliduje, prije svega finansijski. Skupština FK Sarajevo je 14. juna 2012. godine na sjednici usvojila novi Statut, koji je morao biti proveden do 31. decembra 2013. godine, kako bi se smatrao uspješnim. Kada su u decembru 2013. godine uspješno okončani pregovori sa malezijskim milijarderom Vincentom Tanom, koji je postao većinski vlasnik upravljačkih uloga, na Koševu je započela nova era. Napravljen je dugoročni plan, kako na sportskom, tako i u finansijskom smislu, koji je uz svjež kapital Sarajevo nakon dugo vremena postavio na "zdrave noge". Bordo klub je postao finansijski najstabilniji i"najzdraviji" sportski kolektiv u BiH, sa jasnom vizijom i posebnim akcentom na razvoj mladih igrača kroz Akademiju FK Sarajevo, koja bi skorim otvorenjem vlastitog trening kampa u Butmiru u budućnosti trebala biti glavni izvor finansijske samoodrživosti kluba.