RAT U UKRAJINI, 252. DAN: Turska još jednom stupa na scenu kao ključni posrednik - može li spasiti ključni sporazum o transportu hrane preko Crnog mora i tako spriječiti širenje gladi svijetom?
Sporazum o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora postignut je uz snažno posredništvo Turske koja je, može se reći, od početka rata najveći medijator između Rusije i Ukrajine (iako se nije nešto znatno učinilo po pitanju približavanja mira). Turska se sad ponovno angažirala nakon što je Rusija suspendirala svoje sudjelovanje u sporazumu prošlog vikenda ističući kako je to u znak odmazde za veliki napad dronovima na sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju. Turski dužnosnici navode kako rade na tome, no za sad nema konkretnih pomaka, piše Advance.hr.
Aktuelno:
• Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je kako vjeruje da će se ugovor o izvozu žita iz Ukrajine nastaviti. Njegova izjava dolazi nakon dva telefonska razgovora s ruskim kolegom Sergejom Šojguom. "Gospodin Šojgu nastavlja razgovarati o tom pitanju sa svojim vlastima u svjetlu informacija koje smo dostavili. Očekujemo odgovor od njih danas i sutra. Ima napretka u ovom smjeru. Procjenjujemo da će se ovaj sporazum nastaviti", rekao je Hulusi Akar u izjavi.
A jučer su po pitanju iste teme telefonski razgovarali i ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Tayyip Erdogan. Pritom je Putin naglasio da će Rusija razmotriti povratak u okvire sporazuma tek ako se pokrene istraga o napadima dronovima na rusku pomorsku bazu u Sevastopolju. Također je rekao kako Moskva očekuje "stvarna jamstva od Kijeva o strogom poštivanju Istanbulskih sporazuma, posebice o nekorištenju humanitarnog koridora u vojne svrhe".
• Francuski predsjednik Emmanuel Macron optužio je Rusiju da je naštetila svjetskim opskrbama hranom time što je suspendirala svoje sudjelovanje u ugovoru o izvozu žita iz Ukrajine preko Crnog mora. U jučerašnjem telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Macron je također najavio da će Francuska pomoći Ukrajini povećanjem vojne potpore, naročito u vidu slanja sustava protuzračne obrane.
• Iran planira poslati više od 200 borbenih dronova u Rusiju, tvrdi ukrajinsko ministarstvo obrane. "Početkom studenog Iran planira poslati seriju od preko 200 borbenih bespilotnih letjelica Shahed-136, Mohajer-6 i Arash-2 iz Irana u Rusku Federaciju", stoji u priopćenju. Rečeno je da će bespilotne letjelice biti isporučene u kaspijsku luku Astrahan. Dronovi bi stigli u dijelovima te bi bili sastavljeni na ruskom teritoriju i obojani ruskim oznakama, priopćilo je ministarstvo.
• Kremlj je rekao da razmatra koje će "daljnje korake" poduzeti nakon optužbi da je Velika Britanija odgovorna za napad na plinovode Sjeverni tok 1 i 2. Podsjetimo, Rusija je također u subotu poručila da su britanske snage koordinirale ukrajinski napad dronovima na rusku pomorsku bazu u Sevastopolju.
• Europska unija istražuje načine za povećanje pomoći ukrajinskom energetskom sektoru nakon "okrutnih i nehumanih" ruskih napada koji su uzrokovali široke nestašice struje, rekla je povjerenica EU-a za energetiku, Kadri Simson. Za vrijeme jučerašnje posjete Kijevu, gdje je došla izraziti solidarnost s Ukrajinom, poručila je da treba potaknuti strane tvrtke da daju prioritet prijenosu energetske opreme u Ukrajinu.