CVIJET KOJI PRIVLAČI SRETNE OKOLNOSTI: Kako se pravilno njeguju hrizanteme tokom jesenjih i zimskih mjeseci
Pola planete hrizanteme doživljava kao praznik sreće, dok druga polovina tvrdi da je rezervisan za sahrane
Hrizantema, kao biljka koja dolazi iz Kine i najrasprostranjenija je u Aziji, gdje važi za cvijet koji ima moći da privuče sretne okolnosti, ili bar tako vjeruju drevne kulture Dalekog Istoka.
Iz Aziije takođe potiče misao o bliskoj povezanosti hrizantema sa Suncem jer cvet važi za nosioca Jang energije. Popularna je misao u mnogim Azijskim zemljama da je hrizantema prije svega cvijet sreće i u njenu čast se u Japanu svake jeseni održava Festival Sreće.
Iako bi vam svaki čovjek na koga naletite u Aziji rekao da hrizantema zaista jeste simbol nečeg pozitivnog, na drugoj strani svijeta ona ipak važi za cvijet smrti i zbog toga je često u mnogim evropskim zemljama rezervisana za sahrane.
Australijanci bi bez premišljanja hrizantemu poklonili članu bliže porodice kao znak požtovanja i ljubavi, a u Americi ovaj cvijet je poznati simbol radosti.
Sadnja hrizantema
Sa ovim cvijetom razne kombinacije boja u vrtu su moguće, baš zbog širokog spektra boja koje hrizantema pruža. Pogodne na raznim podlogama, zahtjevale bi samo izuzetnu izloženost sunčevoj svetlosti i zaštitu od vetra (na koju mnogi zaborvljaju pri sadnji).
Kada se sade hrizanteme
Hrizantema, kako na našim, tako i na inostranim prostorima važi za jedan od najlepših jesenjih cvetova, zbog čega mnogi tvrde da je najbolje hrizanteme saditi u maju kako bi na jesen bile u punom cvatu. Zbog svoje raznobojnosti i raznolikosti, dizajneri enterijera preporučuju mešanje različitih boja hrizantema u jednoj saksiji radi efekta šarenolikosti doma.
Na osnovu cvasti hrizanteme se dijele na sedam tipova:
Sa prostim cvjetovima
Sa duplim cvjetovima
Sa tršavim cvjetovima
Sa isprepletanim cvjetovima
Sa pompon cvjetovima
Cvjetićima s laticama povijenim naviše
S laticama povijenim naniže
Cvijet takođe može biti i dvobojan iako su najčešće boje:
Bijela
Žuta
Ljubičasta
narandžasta
Sadnja hrizantema iz semena
Poznata je činjenica da hrizanteme ne moraju da se iznova sade iz sjemena svake godine kada želimo da ih vidimo u svojoj bašti. Jedino na šta treba obratiti pažnju pri kupovini prvog rasada hrizantema jeste da sa strane nema mnogo izdanaka, jer ako ih ima to znači da je biljka stara. Veoma su pogodne za kalemljenje i mogu trajati godinama od samo jednog rasada. Bitno je da se pri sadjenju biljka zarije dovoljno duboko u zemlju i redovno zaliva.
Poznato je da je jedini opasniji neprijatelj hrizantema upravo vetar, zato se savjetuje da se cvijet drži na toplom ograđenom mestu i zalivati često da ne dođe do sušenja biljke. Zanimljivo je da odrasla biljka može da podnese i snijeg.
Kako bi ste ostvarili najbolju plodnost ovog cveta, savetujemo da svake godine na proleće posadite pelcere procvetale biljke u istu saksiju u kojoj je ona sama bila do tada, a s vremenom kako se cvetovi množe, povećavate saksiju.
Njega hrizantema
Hrizantema uopšte nije posebno zahtevan cvet iako Vam se na prvi pogled može učiniti da jeste, zbog izuzetne raskoši kojom doprinosi Vašoj bašti. Doduše, ako sa biljkom postoji problem, ona će vam ga ubrzo saopštiti i sama:
Nedovoljna vlažnost vazduha/ prekomjerno kvašenje listova. Primijetićete ovu pojavu ukoliko se na listovima pojave smeđe izrasline.
Zalivanje hrizantema
Pri cvjetanju, savjetuje se da se cvijet zaliva svakog dana, dok je prehrana u ovoj fazi nepotrebna. Vodom je poželjno napuniti cijelu saksiju, dok će višak svakako izaći sam kroz otvore na dnu saksije. Radi što uspješnijeg cvjetanja, veličinu saksije treba odmjeriti do bar 21cm, s obzirom na to da hrizanteme rastu i do 20cm u visinu. U završnim fazama cvetanja se takođe savetuje povremeno isušivanje zemlje kako bi stablo očvrsnulo.
Hrizanteme najbolje rastu u baštama, međutim postoje i one koje su pravljene za enterijer i najpogodnije bi bilo držati ih odmah pored prozora odakle mogu da upijaju sunčevu svetlost tokom cijelog dana.
Poznato je da cvijet može da uspe i u oktobru i novembru, jer je hrizantema prije svega jesenja biljka
Nakon sadnje hrizantemama će biti potrebno 3-6 sunčanih nedelja da bi formirale svoju staljiku u potpunosti. Prilikom zalivanja treba paziti da lišće ostane suvo radi sprječavanja pojave lisnih vaši i crnog lišća. U proljeće puževi predstavljaju veliku opasnost za ovu biljku jer joj mogu obrstiti svo lišće, naročito mladim izdancima.
Dok je na Istoku hrizantema simbol jeseni, jednostavnosti i lakoće života, u našim krajevima doduše, smatra se “cvijećem za mrtve”, tradicionalno je nadgrobno cvijeće i vjeruje se da donosi mir i spokoj duši umrlih. U Evropi, hrizantema se još naziva i “jesenja ruža”.
Zanimljivo je još dodati i verovanje koje potiče sa Istoka da jedna latica hrizanteme u čaši vina može da obezbijedi dug i zdrav život.
Iz svega navedenog nije teško zaključiti da su hrizanteme simbol dugog i bezbrižnog života i jedan od najmoćnijih i najljepših simbola optimizma.
Ukoliko ste u mogućnosti, unesite malo njihove pozitivne energije i u svoj vrt, jer ne samo da će vam dovući srećne okolnosti u život, već će i vaš vrt učiniti da izgleda živopisnije i raznobojnije.
Cvijet je originalno zlatno-žute boje dok danas na svetu postoji hiljade različitih vrsta i boja koje sve imaju svoje posebno značenje:
Bijela hrizantema – dovodi se u vezu sa istinom, jasnoćom misli i ispravnim odlučivanjem, pa je kao takva pogodna za objekat koji pomaže pri meditaciji
Crvena hrizantema – znak je ljubavi i naglašenih strasti
Ljubičasta hrizantema – pokazuje otmenost i plemenitost
Plava hrizantema – sa sobom donosi smirenost i inspiraciju
Narandžasta hrizantema – znak je topline i napretka
Žuta hrizantema – kao najtužniji simbol nosi znak neuzvraćene ljubavi.