ANALIZA/ŠTA SE DEŠAVA U IRANU? Režim je možda na tački bez povratka

Svijet
ANALIZA/ŠTA SE DEŠAVA U IRANU? Režim je možda na tački bez povratka
Žena obučena u crno podiže uokvireni portret svog sina Siavasha Mahmudija u zrak dok korača trotoarom u glavnom gradu Irana, Teheranu.

Žena obučena u crno podiže uokvireni portret svog sina Siavasha Mahmudija u zrak dok korača trotoarom u glavnom gradu Irana, Teheranu.

 “Ne plašim se nikoga. Rekli su mi da ćutim. Neću”, viče žena u viralnom videu na društvenim mrežama, a njen glas je pun emocija, piše CNN.

„Svuda ću nositi sliku svog sina. Ubili su ga.”

Mahmuudijeva majka je među mnogim Irancima koji tvrde da ih je režim pokušao ućutkati dok su oplakivali svoje voljene ubijene u demonstracijama širom zemlje.

 Sedmicama je nacionalni protestni pokret nemilosrdno dobijao zamah i čini se da je otupio vladinu decenijama staru taktiku zastrašivanja. Gradom odjekuju slogani protiv klerikalnog vodstva. Snimci učenica koje mašu maramama u vazduhu dok pjevaju protestne pjesme u učionicama postale su viralne, kao i slike demonstranata koji se bore protiv pripadnika paravojne grupe Basij.

Ovo su scene za koje se ranije vjerovalo da su nezamislive u Iranu, gdje vrhovni vođa Ayatollah Khamenei vlada gvozdenom šakom. Ali stručnjaci kažu da ovi protesti prevazilaze mnoge društvene i etničke podjele Irana, razbijajući desetljećima staru barijeru straha i predstavljaju prijetnju režimu bez presedana.

220921124533-demonstrators-iran-amini

Foto: AFP/Getty images

U Teheranu su burne demonstracije od smrti Mahse Amini sredinom septembra, 22-godišnje Kurdsko-iranske žene koja je umrla nakon što ju je pritvorila policija za moral u zemlji zbog toga kako je bila obučena-

Protesti se sporadično pojavljuju u različitim dijelovima glavnog grada svakog dana. Noću sa krovova zgrada čuje se  skandiranje koje je postalo glavna tema protesta — „smrt diktatoru“. 

'Ovo nije kraj'

Demonstracije protiv režima također su ušle u baze moći Islamske Republike, uključujući šiitske svete gradove Mashhad i Qom. Etničke manjine - posebno Kurdi na sjeveru i sjeverozapadu zemlje, te narod Baloch na jugoistoku zemlje - također su organizirale proteste, izdržavajući ono što se čini kao neke od najbrutalnijih obračuna, sa desetinama ubijenih.

Srednje škole i univerziteti širom zemlje su žarišta, a žene i djevojke skidaju svoje marame.

Video na društvenim mrežama prikazuje automobile koji pune ulice ubrzo nakon što su se u nedjelju proširile vijesti o gušenju studenata, a trube su se oglašavale u znak solidarnosti s demonstrantima dok se obračun odvijao na univerzitetu, poznatom po obrazovanju najboljih i najpametnijih iranskih studenata.

220926085921-01-iran-protest-0921

Foto: AP

CNN nije mogao nezavisno provjeriti broj mrtvih i povrijeđenih, ali državni mediji navode da je od početka demonstracija sredinom septembra poginulo 40 ljudi. Organizacija za ljudska prava Amnesty International kaže da je najmanje 52 ubijeno. Vjeruje se da je privedeno više od 1.000 ljudi, uključujući novinare i umjetnike.

Egzistencijalna prijetnja

Prijetnja koju predstavljaju ovi protesti, kažu analitičari, egzistencijalna je za režim i jedan je od najvećih izazova s kojima se Islamska Republika suočavala godinama.

“To su prvenstveno vrlo, vrlo mladi ljudi, mlađa generacija koja je očigledno potpuno izgubila vjeru da se ova Islamska Republika može reformisati”, rekla je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Instituta Quincy u Washingtonu, DC.

“Oni se odvajaju od svoje prethodne generacije koja je nastojala reformirati sistem iznutra”, dodao je Parsi. “Čini se da ova nova generacija uopće ne vjeruje u to.”

„Jasno kažem da su ove nemire i nesigurnost proizveli SAD i okupatorski, lažni cionistički režim (Izrael), kao i njihovi plaćeni agenti, uz pomoć nekih Iranaca izdajnika u inostranstvu“, rekao je Khamenei u svom obraćanju.

Trenutni protesti bi na kraju mogli biti ugušeni ili jednostavno izgubiti zamah, ali analitičari kažu da Iran može očekivati ​​još jedan ciklus demonstracija širom zemlje u narednim mjesecima. Posljednje demonstracije uslijedile su nakon sličnih, ali manje rasprostranjenih protesta protiv vlade 2019., 2017. i 2009. godine.

"Protesti nadilaze društvene sektaške granice, okupljajući mnogo šire slojeve iranskog društva nego što smo vidjeli godinama", rekao je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta Međunarodne krizne grupe. “Ali oni pate od istih nedostataka od kojih su patili i prethodni pokreti u Iranu. Prije svega, nedostatak vodstva.

Ipak, demonstranti izgledaju hrabriji nego ikad, osjećajući prozor  mogućnosti koji bi se brzo mogao zatvoriti jer se čini da se Iran bliži razvoju nuklearnog oružja, koje bi učvrstilo režim vlasti i produbilo njegovu izolaciju.
 

Ne propustite