Njemački mediji o izborima u BiH: Da li su moguće promjene?

Bosna i Hercegovina
Njemački mediji o izborima u BiH: Da li su moguće promjene?
"Izbori u rascjepkanoj državi", naslov je komentara u njemačkom Tageszeitungu. Isti list analizira šta se može očekivati na općim izborima.

"Izbori u rascjepkanoj državi", naslov je komentara u njemačkom Tageszeitungu. Isti list analizira šta se može očekivati na općim izborima.

- Naravno, kao i obično u Sarajevu se pričaju vicevi i na račun izbora. Kako je moguće da će više ljudi glasati, nego što zemlja ima stanovnika, pitaju se mnogi. Međutim, tajnu je lako riješiti. Jer više od milijun stanovnika živi u inozemstvu. I oni, ukoliko posjeduju bh. državljanstvo, imaju pravo glasa. U zemlji je oko tri miliona ljudi pozvano da izađe na predstojeće opće izbore - piše u komentaru o izborima Erih Ratfelder (Erich).

On dalje navodi: 

- Dok hrvatski nacionalisti drže "svoje" kantone unutar bošnjačko-hrvatske federacije i srpski nacionalisti imaju pod kontrolom dio države kojom dominiraju Srbi

- Republiku Srpsku i ljude koji u njoj žive i (skoro) su nametnuli svoje etnonacionalističke ideologije, stvari izgledaju drugačije kada je riječ o većinskom stanovništvu. U područjima s većinskim bošnjačkim stanovništvom, gdje živi više od 55 posto ukupnog stanovništva, odvija se demokratski proces koji može dovesti do iznenađujućih rezultata na ovim izborima -  zaključuje TAZ, a prenosi Deutsche Welle.

„Birati i otići ili promijeniti sve"

Isti list donosi opširniji tekst o općim izborima u BiH, koji se održavaju u nedjelju, 02. oktobra. "Birati i otići ili promijeniti sve", naslov je teksta u kojem između ostalog piše:

- Samo u prošloj godini je navodno više od 100.000 ljudi napustilo zemlju i otišlo u pravcu EU. Ova tema kuha i postala je glavna tema predizborne kampanje. Pedesetogodišnji Edin Forto, čelnik socijal-liberalne i multietničke stranke Naša stranka je u srijedu tokom televizijske rasprave rekao: "Ko hoće živjeti u zemlji čiji razvoj ometaju i blokiraju nacionalisti? Mora se konačno", kaže Forto, stvoriti perspektiva i sigurni uvjeti za ljude u zemlji. On u svojoj kritici nije usamljen. I socijaldemokrati kao Saša Magazinović, koji je u usponu, zahtijevaju da konačno dođe do temeljite promjene u zemlji, čijim razvojem desetljećima dominiraju nacionalističke stranke. 

Magazinović se može samo nasmijati kada lider srpskih nacionalista Milorad Dodik tvrdi da Srbi i Bošnjaci ne mogu živjeti zajedno. On je i sam Srbin i 2018. je većinom glasova izabran za poslanika u Parlamentu Federacije u dijelu Sarajeva kojim dominiraju Bošnjaci. I više konzervativniji, ali također opredijeljen za multietničku BiH predsjednik Stranke „Narod i pravda", Elmedin Konaković duva u isti rog", piše Tageszeitung.

- Ova trojica su političari tzv. Trojke, koja je na lokalnim izborima prije dvije godine uspjela osvojiti većinu u gradskom parlamentu protiv muslimanske nacionalne stranke SDA i formirati koaliciju. Sadašnja gradonačelnica, kojoj je tek 31 godina, socijaldemokratkinja Benjamina Karić simbolizira promjenu politike od strane nove, neopterećene, progresivne generacije političara, koja je savršeno sposobna da brod Bosnu i Hercegovinu usmjeri u novom smjeru. Barem u dijelovima zemlje u kojima dominiraju Bošnjaci, a u kojim također živi većina ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine - piše TAZ.

- Ova stranačka konstelacija je flankirana kroz kontradiktorno, ali živahno civilno društvo umjetnika, ekoloških aktivista i ženskih grupa. Tu spadaju i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci i predsjednik Organizacije Roma Dervo Sejdić i aktivistica za građanska prava Azra Zornić, sve troje su tužili državu zbog sadašnjeg Ustava i njihovih građanskih prava na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu i dobili tužbu. Ipak, presude donesene prije desetak godina, do sada nisu provedene. Civilno društvo i nenacionalističke stranke zahtijevaju to i time građansku državu u kojoj su zaštićena individualna prava svakog građanina i prestaje diskriminacija i u biračkim pravima - piše TAZ, prenosi DW.

SDA je poljuljana

Barem u sredinama gdje dominiraju Bošnjaci, socijaldemokrati i njihovi saveznici imaju šanse poljuljati dosadašnju dominantnu poziciju muslimanske nacionalne stranke SDA. Jer SDA (Stranka demokratske akcije), koja je bila dominantna decenijama, sada je poljuljana, navodi se u analizi TAZ-a.

- Njen predsjedavajući Bakir Izetbegović, koji se natječe za mjesto bošnjačkog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu, i njegova supruga Sebija našli su se u žiži kritika, posebno u glavnom gradu Sarajevu. Njihov autokratski stil, prikrivanje korumpiranosti stranke SDA, dvojbene diplome doktorice Sebije Izetbegović, koju je suprug postavio na čelo nekada poznate bolnice Koševo, diskreditirali su ih i među brojnim pristalicama. 

Iako se doduše muslimanska nacionalna stranka nikada nije zalagala za etničko-nacionalističku podjelu zemlje poput hrvatskih i srpskih nacionalista - uvijek je branila teritorijalni integritet zemlje - napravila je mnoge kompromise s druge dvije nacionalne stranke u posljednjim desetljećima. U sjeni "prljavih političkih dogovora" između ovih snaga sklapali su se netransparentni poslovi u korist vrha stranke. Ta korupcija sada opterećuje stranku SDA, a s njom i Bakira Izetbegovića - piše TAZ.

List ocjenjuje da je protukandidatkinja Milorada Dodik za predsjednika Republike Srpske, Jelena Trivić, "ozbiljna protukandidatkinja" i da je, ovisno od anketa, ispred ili iza njega. „Ipak malo je vjerojatno da će u Banja Luci doći do promjene", piše TAZ. List također navodi da u „hrvatskim kantonima etnonacionalistički HDZ Dragana Čovića drži sve pod kontrolom. Nepredvidivo je, međutim, hoće li HDZ-ova kandidatkinja biti izabrana u tročlano Predsjedništvo BiH."

- Sve trojica moraju otići, Čović, Dodik, Izetbegović", zahtijeva ne samo Trojka, već i civilni društvo. Brojni ljudi u Bosni žele promjene - zaključuje TAZ.

Orbanova podrška Dodiku

Njemačka novinska agencija "dpa" piše o podršci koju je u predizbonoj kampanji predsjedniku SNSD-a Milorad Dodiku uputio mađarski premijer Viktor Orban. 

- On je dobar prijatelj Mađarske i Mađara, a mogu se pohvaliti i njegovim ličnim prijateljstvom - rekao je Orban u jednominutnom video prilogu koji je emitirao RTRS u Banjoj Luci, piše dpa i navodi da Orban u tom video snimku državu BiH nije spomenuo ni jednom jedinom riječju.

Agencija podsjeća da je Dodik prošle sedmice boravio u Moskvi gdje ga je primio ruski predsjednik Vladimir Putin, prenosi Deutsche Welle.

Izvor: Avaz

Ne propustite