Strah i trepet za naciste: Najbolja snajperistkinja u istoriji
Ko je bila Ljudmila Pavličenko, koja je od studentice istorije postala najsmrtonosnijom snajperistkinjom u svega godinu dana?!
Početkom 1941., tada 25-godišnja Ljudmila Pavličenko studirala je istoriju na Univerzitetu u Kijevu, a godinu dana poslije postala je najopasnijom snajperistkinja svih vremena koja je ubila 309 osoba, od čega su 39 bili njemački snajperisti.
Pavličenko je od najmlađe dobi bila svojeglava i muškobanjasta, te nikad nije bila najposlušnija učenica u učionici. Rođena je 1916. godine u malom gradiću u Ukrajini, da bi se s 14 doselila u Kijev.
Kao i mnoga druga djeca u Sovjetskom Savezu, sudjelovala je u paravojnoj sportskoj organizaciji u kojoj je učila i streljaštvo. Navodno se dječak iz susjedstva pravio važan kako mu super ide pucanje, pa je Pavličenko odlučila vježbati toliko dugo dok ne bude jednako dobra kao on.
22. juna 1941. godine Hitler je raskinuo vezu sa Staljinom i njemačka vojska je navalila na Sovjetski Savez.
Pavličenko se brzo pridružila sovjetskoj vojsci kako bi branila domovinu, iako je prvobitno odbijena zbog pola.
"Izgledala je kao model, s manikiranim noktima, u modernoj odjeći i s lijepom frizurom. Pavličenko je rekla osobi zaduženoj za regrutaciju da želi nositi pušku i boriti se. Muškarac joj se samo nasmijao i pitao je što ona zna o puškama", piše na stranicama soviet-awards.com.
Čak i nakon što je Pavličenko pokazala svoj certifikat i značku koja je potvrđivala da se bavila streljaštvom, pokušali su je usmjeriti prema poslu medicinske sestre.
"Nisu željeli primati djevojke u vojsku, pa sam se morala poslužiti raznim trikovima kako bih upala", objasnila je Pavličenko.
Napokon joj je Crvena armija dozvolila da izađe na audiciju, tako što su joj dali pušku i pokazali dvojicu Rumuna koji su sarađivali s Nijemcima. Bez muke je upucala vojnike, te je primljena u vojsku.
Poslali su je u prve borbene linije u Grčku i Moldaviju, te je u kratkom roku postala poznata kao strašna snajperistkinja koja je tokom prvih 75 dana na ratištu ubila 187 Nijemaca.
Brzo se proširila riječ o njenoj slavi
Snajperisti su se u ondašnjim bitkama borili između zaraćenih strana, često jako udaljeni od ostalih vojnika. Bio je to izuzetno opasan posao za kojeg je bila potrebna maksimalna koncentracija i strepljenje, jer ste morali satima sjediti/ležati, savršeno mirni, kako bi izbjegli da vas uoče neprijateljski snajperisti.
Kad je postala poznata, nakon bitaka za Odesu i Moldaviju, Pavličenko je prebačena na Krim i poslana u bitku za Sevastopolj.
Zbog svoje reputacije, počeli su joj davati sve opasnije zadatke, te se u jednom trenu našla licem u lice s neprijateljskim snajperistom. Ubila je 36 snajperista, od kojih su neki bili među najzloglasnijim ubicama u svojim redovima.
"Ovo je bilo jedno od najnapetijih iskustava u mom životu", izjavila je Pavličenko kasnije.
Osam mjeseci se borila u Sevastopolju, gdje je u Crvenoj armiji unaprijeđena zbog svojih postignuća. Nekoliko je puta ranjena, ali je poslana s ratišta tek nakon što joj se geler zabio u lice, kad su Nijemci bombardovali njenu poziciju.
Postala je poznata osoba u ratu i dio propagande kojom se koristila Crvena armija, te su je se pribojavali njemački vojnici širom istočne fronte.
Nijemci su čak išli toliko daleko da su joj se lično obraćali putem zvučnika, pri čemu su joj nudili razne pogodnosti i slatkiše ako prijeđe na njihovu stranu.
No Pavličenko je ostala na svojoj strani i uskoro postala instruktorica streljaštva, te je čak pozvana u posjetu Bijeloj kući. Postala je tako prvom pripadnicom sovjetske vojske koja je ikad stupila tamo, piše Business Insider.
Pavličenko je bila jedna od 2.000 snajperistkinja koje su se borile na strani Crvene armije u Drugom svjetskom ratu i jedna od njih 500 koje su preživjele.
S 309 ubistava, ubraja se među pet najboljih snajperista svih vremena, ali je vrlo vjerovatno da je ubila i puno više vojnika, budući da je potvrđenim ubistvima morala prisustvovati treća strana, što često nije bilo ostvarivo.
Nakon rata je magistrirala u Kijevu, a ove godine je njena priča prikazana u filmovima 'Bitka za Sevastopolj' u Rusiji i 'Neuništiva' u Ukrajini.