Stižu još veći toplotni talasi i tropske oluje, naučnici imaju objašnjenje

Objavljeno:05.07.2022 - 22:38
A A A Times Arial

Ekstremni vremenski uslovi, od toplotnih talasa do neuobičajeno jakih pljuskova, prouzrokovali su veliki zemljotrese širom svijeta ove godine, sa hiljadama ljudi koji su poginuli i milionima koji su raseljeni.

U posljednja tri mjeseca, monsunske kiše su izazvale katastrofalne poplave u Bangladešu, a brutalni toplinski talasi spržili su dijelove južne Azije i Evrope. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi je ostavila milione ljudi na ivici gladi.

Većina toga, kažu naučnici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.

U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednje dvije decenije. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zagrijavanje promijeniti naš sijvet - i takođe jasno pokazuju koje informacije nedostaju.

Klimatske promjene utiču na toplotne talase i ekstremne kiše

U svom osvrtu, naučnici su se oslonili na stotine studija ili istraživanja koja imaju za cilj da izračunaju kako su klimatske promjene uticale na neki ekstremni događaj koristeći računarske simulacije i posmatranja vremena.

Za toplotne talase i ekstremne kiše, "smatramo da mnogo bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena", rekao je koautor studije Luk Harington, klimatolog sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utiču na šumske požare i sušu. Takođe, postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje sa niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama, rekla je koautorka Friderike Oto, jedna od klimatološkinja koja vodi međunarodnu istraživačku saradnju "World Weather Attribution" (WWA).

Klimatske promjene doprinijele toplotnom talasu u Indiji

Uz toplotne talase veoma je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari.

"Gotovo svi toplotni talasi širom svijeta postali su intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena", rekao je koautor studije Ben Klark, naučnik sa Univerziteta u Oksfordu.

Uopšteno, toplotni udar, za koji je prije bila vjerovatnoća prema 10, sada je gotovo tri puta vjerovatnija i dostiže vrhunac na temperaturama višim za oko jedan stepen nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Aprilski toplotni talas gde se živa pela iznad 50 stepeni Celzijusovih u Indiji i Pakistanu, na primjer, bio je 30 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.

Toplotni talasi širom sjeverne hemisfere u junu - od Evrope do Sjedinjenih Država - naglašavaju "tačno ono što naš rad pokazuje: učestalost toplotnih talasa značajno je porasla", rekao je Oto.

Smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu

Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš su pogodile poplave prouzrokovane poplavom. Uopšteno, epizode obilnih padavina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji vazduh zadržava više vlage, pa su olujni oblaci "teži" prije nego što se eventualno razbiju. Ipak, uticaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.

Naučnicima je teže da dokuče kako klimatske promjene utiču na sušu. Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a, na primjer, brže tope snježni pokrivač i podstiču isparavanje, navodi se u studiji.

I dok istočnoafričke suše tek treba direktno povezati sa klimatskim promjenama, naučnici kažu da je smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu. To uzrokuje da kiša pada brzo preko okeana prije nego što stigne do Afričkog roga.

Jača rizik od požara i tropskih oluja na kopnu
Toplotni talasi i suše takođe pogoršavaju šumske požare, posebno megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio američkom saveznom državom Novi Meksiko u aprilu, nakon što je izmakao kontroli, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.

Porasla je i učestalost oluja na globalnom nivou. Međutim, cikloni su sada češći u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zalivu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom okeanu, navodi se u studiji.

Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na kopnu gdje mogu da donesu više kiše na jednom području. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu učinile vjerovatnijim stvaranje ciklona Batsirai koji je u februaru pogodio Madagaskar, vjerovatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnim da uništi više od 120.000 domova.