VELIKA ANALIZA: ŠTA PUTIN TAČNO ŽELI U UKRAJINI?

Nakon višemjesečnog vojnog jačanja i napretka na granici s Ukrajinom, Rusija je izvršila invaziju na svog bivšeg sovjetskog susjeda višestrukim napadom, prijeteći da destabilizira Evropu, piše CNN u svojoj analizi.

Vrtlog diplomatskih napora da se spriječi ruska invazija posljednjih sedmica nije uspio smiriti tenzije koje su rasle mjesecima.

Rusija je od prošle godine jačala svoj vojni stisak oko Ukrajine, skupljajući desetine hiljada vojnika, kao i opremu i artiljeriju na pragu ove zemlje.

Eskalacija u višegodišnjem sukobu između Rusije i Ukrajine izazvala je najveću sigurnosnu krizu u Evropi od Hladnog rata. 

KAKO SMO DOŠLI DO OVE SITUACIJE? EVO ŠTA ZNAMO DO SADA

Nekoliko područja širom Ukrajine našlo se na udaru u četvrtak ujutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio početak "specijalne vojne operacije" i upozorio na krvoproliće ukoliko ukrajinske snage ne polože oružje.

Taj potez uslijedio je nakon mjeseci spekulacija o tome kakve su namjere Moskve s trupama koje je okupila na ukrajinskoj granici. Više od 150.000 ruskih vojnika opkolilo je zemlju sa tri strane, prema procjenama američkih i ukrajinskih obavještajnih zvaničnika.

Neke od tih snaga počele su da se slijevaju preko granice, prelazeći u Ukrajinu sa sjevera u Bjelorusiji i na jugu sa Krima, prema ukrajinskoj državnoj graničnoj službi. Na drugim mjestima, eksplozije su odjeknule u više gradova, uključujući glavni grad Kijev.

Foto: CNN

Koordinirani napad uslijedio je nekoliko dana nakon što je Putin najavio da će Moskva službeno priznati samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, naredivši raspoređivanje ruskih trupa.

Teritorija koju je Putin priznao prostirala se izvan područja pod kontrolom proruskih separatista, podižući upozorenje o namjeri Rusije da uđe u Ukrajinu.
Rusija je više puta poricala da planira napad, ali eskalacija granatiranja na istoku Ukrajine pojačala je strah da bi mogla podsticati nasilje kako bi opravdala širi sukob.

Kako se situacija na ukrajinskoj granici zaoštrava, NATO je povećao spremnost svojih snaga za brzo reagovanje, dok su zemlje članice stavile trupe u pripravnost i rasporedile bataljone, avione i brodove u region. SAD su naredile da se 3.000 dodatnih vojnika rasporedi u Poljsku, čime je ukupan broj pojačanja poslanih u Evropu posljednjih sedmica na oko 5.000.

SAD kažu da nemaju namjeru slati trupe u Ukrajinu, koja nije članica NATO-a. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg osudio je u četvrtak ruski napad kao "teško kršenje međunarodnog prava i ozbiljnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti".

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će svijet "pozvati Rusiju odgovornom" za invaziju, i očekuje se da će propisati niz dodatnih sankcija, koje su nekada trebale da odvrate takav napad.

Biden i evropski lideri su ranije upozoravali da će Rusija pretrpjeti ozbiljne posljedice ako Putin krene naprijed sa širom invazijom. Ali to nije sprečilo Rusiju da nastavi da jača svoje vojne pozicije.

KOJU OPASNOST RUSIJA PREDSTAVLJA?

Foto: CNN

Krajem 2021. i početkom 2022., satelitski snimci otkrili su nova ruska raspoređivanja trupa, tenkova, artiljerije i druge opreme koja se pojavljuje na više lokacija, blizu istočne Ukrajine, Krima i Bjelorusije, gdje su njene snage učestvovale u zajedničkim vježbama s najbližim međunarodnim saveznikom Moskve .

Uprkos tome što je dobila sredstva, obuku i opremu od SAD i drugih zemalja članica NATO-a, stručnjaci kažu da bi Ukrajina bila znatno nadmašena od strane ruske vojske, koja je modernizovana pod Putinovim vođstvom. Ako bi izbio sveobuhvatni rat između dvije zemlje, desetine hiljada civila bi moglo poginuti, a do 5 miliona bi moglo postati izbjeglice, prema nekim procjenama.

KAKO JE DOŠLO DO SUKOBA?

Ukrajina je bila kamen temeljac Sovjetskog Saveza sve dok velikom većinom nije glasala za nezavisnost na demokratskom referendumu 1991. godine, što je bila prekretnica za koju se ispostavilo da je predstavljao smrtonosno zvono za propalu supersilu.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, NATO se proširio na istok, dovodeći u okrilje većinu istočnoevropskih nacija koje su bile u komunističkoj orbiti. NATO je 2004. godine dodao bivše sovjetske baltičke republike Estoniju, Letoniju i Litvaniju. Četiri godine kasnije, objavila je svoju namjeru da ponudi članstvo Ukrajini jednog dana u dalekoj budućnosti -- prešavši crvenu liniju za Rusiju.

Putin proširenje NATO-a vidi kao egzistencijalnu prijetnju, a mogućnost da se Ukrajina pridruži zapadnoj vojnoj alijansi kao "neprijateljski čin" -- stav na koji se pozvao u televizijskom govoru u četvrtak, rekavši da je težnja Ukrajine da se pridruži vojnom savezu strašna prijetnja za Rusiju.

Putin je u intervjuima i govorima ranije isticao svoj stav da je Ukrajina dio Rusije, kulturno, lingvistički i politički. Dok dio stanovništva koji uglavnom govori ruski na istoku Ukrajine osjeća isto, ostalo stanovništvo koje govori ukrajinski na zapadu historijski je podržavalo veću integraciju s Evropom.

Stambena zgrada oštećena tokom borbi 2015. između ukrajinske vojske i separatista koje podržava Rusija u Mar'inki u Ukrajini.

Početkom 2014. masovni protesti u glavnom gradu Kijevu poznati kao Euromajdan protjerali su predsjednika naklonjenog Rusiji nakon što je odbio da potpiše sporazum o pridruživanju EU. Rusija je odgovorila aneksijom ukrajinskog poluostrva Krim i podsticanjem separatističke pobune na istoku Ukrajine, koja je preuzela kontrolu nad dijelom regije Donbas. Uprkos sporazumu o prekidu vatre iz 2015. godine, dvije strane nisu vidjele stabilan mir, a linija fronta se od tada jedva pomjerila. Skoro 14.000 ljudi je poginulo u sukobu, a u Ukrajini je 1,5 miliona interno raseljenih, prema ukrajinskoj vladi.

U osam godina nakon toga, Moskva je optužena da se upušta u hibridni rat protiv Ukrajine, koristeći sajber napade, ekonomski pritisak i propagandu za podsticanje razdora. Ta taktika je eskalirala posljednjih mjeseci...

ŠTA PUTIN ŽELI?

U podužem eseju napisanom u julu 2021., Putin je Ruse i Ukrajince nazvao „jedan narod“ i sugerisao da je Zapad korumpirao Ukrajinu i izvukao je iz ruske orbite „prisilnom promjenom identiteta“.

Taj tip istorijskog revizionizma bio je u potpunosti prikazan u Putinovom emotivnom i žalosnom obraćanju naciji u ponedjeljak, u kojem je objavio svoju odluku da prizna Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku, dok je doveo u sumnju suverenitet Ukrajine.
Ali Ukrajinci, koji su u posljednje tri decenije nastojali da se bliže povezuju sa zapadnim institucijama kao što su Evropska unija i NATO, odbacili su ideju da su oni nešto više od zapadne "marionete".

Zapravo, Putinovi napori da vrati Ukrajinu u rusku sferu naišli su na reakciju, s nekoliko nedavnih anketa koje su pokazale da većina Ukrajinaca sada podržava članstvo u transatlantskom vojnom savezu predvođenom SAD-om.

U decembru je Putin predstavio SAD i NATO listu bezbjednosnih zahtjeva. Glavna među njima bila je garancija da Ukrajina nikada neće ući u NATO i da će alijansa povući svoj vojni otisak u istočnoj i srednjoj Evropi -- prijedlozi za koje su SAD i njihovi saveznici više puta rekli da nisu prihvaćeni.

Putin je istakao da ga ne zanimaju dugi pregovori o toj temi. "Vi ste ti koji nam morate dati garancije, i to morate učiniti odmah, odmah", rekao je on na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare krajem prošle godine. "Raspoređujemo li projektile u blizini američke granice? Ne, nismo. Sjedinjene Države su došle u naš dom sa svojim projektilima i već stoje pred našim vratima."

Razgovori na visokom nivou između Zapada i Rusije završeni su u januaru bez ikakvih pomaka. 

Na konferenciji za novinare s novim njemačkim kancelarom Olafom Scholzom 16. februara, Putin je ponovio nepotkrijepljene tvrdnje da Ukrajina provodi "genocid" nad govornicima ruskog jezika u regionu Donbasa i pozvao da se sukob riješi kroz mirovni napredak iz Minska -- ponavljajući sličnu retoriku koja je korištena kao izgovor za aneksiju Krima.

Ali manje od nedelju dana kasnije, nakon što je gornji dom ruskog parlamenta 22. februara odobrio raspoređivanje vojnih snaga van zemlje, Putin je rekao novinarima da sporazumi iz Minska „više ne postoje".

Sporazumi, poznati kao Minsk 1 i Minsk 2 -- koji su sklopljeni u glavnom gradu Bjelorusije u pokušaju da se okonča krvavi sukob u istočnoj Ukrajini -- nikada nisu u potpunosti implementirani, a ključna pitanja ostaju neriješena.

Moskva i Kijev su dugo bili u sukobu oko ključnih elemenata mirovnog sporazuma, od kojih je drugi potpisan 2015. i predstavlja plan za reintegraciju dvije otcijepljene republike u Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da mu se ne sviđa nijedna tačka sporazuma iz Minska, koji zahtijevaju dijalog o lokalnim izborima u separatističkim regijama koje podržava Rusija i koji bi -- iako nije jasno kojim redoslijedom -- također povratili kontrolu ukrajinske vlade nad njene istočne granice. Kritičari kažu da bi sporazum mogao Moskvi dati neopravdani uticaj na ukrajinsku politiku.

Putin je ranije otvoreno odgovorio da, bez obzira da li se Zelenskom sviđa plan, on mora biti sproveden. "Sviđalo vam se to ili ne, to je vaša dužnost, ljepotice moja", rekao je Putin na konferenciji za novinare zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom. Zelensky, bivši komičar i TV zvijezda, pobijedio je na izborima 2019. u velikoj mjeri na obećanjima da će okončati rat u Donbasu, ali malo toga se promijenilo. Odgovarajući na pitanje o Putinovom oštrom, nediplomatskom jeziku, Zelenski je odgovorio na ruskom, rekavši otvoreno: "Mi nismo njegovi".

KOJI JE STAV UKRAJINE?

Predsjednik Zelenski je ranije umanjio važnost opasnosti od sveopšteg rata s Rusijom, ističući da prijetnja postoji godinama i da je Ukrajina spremna za vojnu agresiju. Ali u četvrtak, dok je Rusija započela napad na njegovu zemlju, Zelenski je uputio emocionalno obraćanje direktno ukrajinskom narodu, proglašavajući vanredno stanje u zemlji.

"Rusija je danas započela napad na Ukrajinu. Putin je počeo rat protiv Ukrajine, protiv čitavog demokratskog svijeta. On želi da uništi moju zemlju, našu zemlju, sve što smo gradili, sve za šta živimo", rekao je Zelenski u video poruci objavljenoj na njegovoj zvaničnoj Facebook stranici.

U Kijevu, gdje su Ukrajinci nastavili obavljati svakodnevne poslove dok su ruske trupe sjedile na njihovim granicama, ulice su u četvrtak bile prazne.
Širom zemlje, stanovnici su se pripremali za najgore -- pakovali su komplete za hitnu evakuaciju i odvajali vrijeme vikenda kako bi obučili kao rezervisti.
Ukrajinska vlada insistira na tome da Moskva ne može spriječiti Kijev da gradi bliže veze s NATO-om, niti se na drugi način miješa u njegovu unutrašnju ili vanjsku politiku. "Rusija ne može spriječiti Ukrajinu da se približi NATO-u i nema pravo da ima bilo kakvu riječ u relevantnim diskusijama", navodi Ministarstvo vanjskih poslova u izjavi za CNN.

Tenzije između dvije zemlje su pogoršane produbljivanjem ukrajinske energetske krize za koju Kijev vjeruje da je Moskva namjerno izazvala. Ukrajina vidi kontroverzni gasovod Sjeverni tok 2 -- koji povezuje isporuke ruskog gasa direktno sa Nemačkom -- kao prijetnju sopstvenoj bezbjednosti.

Sjeverni tok 2 je jedan od dva plinovoda koje je Rusija postavila pod vodom u Baltičkom moru -- pored svoje tradicionalne mreže kopnenih plinovoda koja prolazi kroz istočnu Evropu, uključujući Ukrajinu. Kijev na gasovode preko Ukrajine gleda kao na element zaštite od invazije Rusije, jer bi svaka vojna akcija potencijalno mogla poremetiti vitalni protok gasa u Evropu.

Nakon zahtjeva Zelenskog i američke administracije, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u utorak da će obustaviti certifikaciju naftovoda nakon Putinove odluke da naredi trupama da uđu u Ukrajinu.

Sjeverni tok 2 samo je jedan od bezbrojnih izazova s ​​kojima se suočava Vlada Zelenskog. Bivši glumac, koji je igrao predsjednika na ukrajinskoj televiziji, imao je brutalno vatreno krštenje u stvarnoj politici otkako je preuzeo dužnost 2019. godine.

Popularnost njegove vlade stagnirala je usred višestrukih domaćih političkih izazova, uključujući nedavni treći talas zaraze Covid-19 i ekonomiju koja se bori.
Mnogi Ukrajinci su nezadovoljni što vlada nije ispunila obećanja koja su je dovela na vlast, uključujući suzbijanje korupcije u pravosudnom sistemu zemlje. Ali još hitnija zabrinutost je dosadašnji neuspjeh Zelenskog da donese mir u zemlji.

(NOVI.BA/CNN)