ANALIZA

TURSKA DUBOKA FISKALNA KRIZA I NJENE POSLJEDICE NA GEOPOLITIKU: U okupiranom sirijskom Idlibu, gdje je turska lira usvojena kao platežno sredstvo, situacija postaje neizdrživa

Objavljeno:29.11.2021 - 20:49
A A A Times Arial

Vrijednosti turske lire ruši se od početka godine, a novi veliki pad dogodio se prošlog tjedna kad je turska lira pala na rekordno niske razine u odnosu na američki dolar. Naime, lira je tijekom godinu dana izgubila čak oko 40% svoje vrijednosti dok se inflacija upravo približava 20%. Takvo stanje izaziva sve veći nemir u Turskoj gdje već dolazi i do demonstracija, no na udaru ove situacije našao se još jedan teritorij izvan Turske, ali pod de-facto turskom kontrolom - riječ je o sirijskoj sjeverozapadnoj regiji Idlib gdje vlast drže militantne skupine u suradnji s turskom vojskom. Zašto se to tiče Idliba? Zato što je Idlib prije nešto više od godinu dana usvojio tursku liru kao "službenu valutu".

Dakako, sama činjenica da Idlib koristi tursku liru umjesto sirijske funte već samo po sebi pokazuje da se ovaj teritorij tretira kao turski protektorat. Kratki podsjetnik - kad je sirijska vojska oslobađala prostore južno od Damaska na mnogim mjestima militantima je data opcija: mogu se ili nastaviti boriti do kraja ili se mogu povući, zajedno s članovima obitelji (i lakim naoružanjem) putem sigurnog koridora do Idliba na sjeverozapadu Sirije. Dakako, Idlib je već tada bio u rukama turske vojske što je pak scenarij do kojeg je došlo na temelju kompleksnih sporazuma između Putina i Erdogana. Sve u svemu, Idlib je tako postao zadnji bastion islamističkih militanata na prostoru Sirije.

Na prostoru samog Idliba prisutne su razne militantne skupine, a izvori s terena već dugo vremena sugeriraju kako dominaciju imaju pripadnici Al-Nusra Fronta (zapravo je riječ o ogranku Al-Qaede u Siriji koji je već više puta mijenjao ime - danas se pak zovu Hayet Tahrir al-Sham ili HTS). Između militantnih skupina često vlada napeta situacija (koja ponekad vrlo podsjeća na situaciju u Libiji u godinama nakon rata), ali je očito da je Turska tu faktor koji "drži sve na okupu", svakako i ekonomski jer bez Turske Idlib kao militantna enklava ne bi mogao preživjeti.

No, veliki fiskalni problemi u Turskoj sad direktno utječu i na situaciju u Idlibu koji već godinu dana kao platežno sredstvo koristi tursku liru. Dakako, imajući u vidu da živjeti, kamoli poslovati u Idlibu nikad nije bilo lako otkako je izbio rat, ova situacija, uključujući visoku inflaciju, mogla bi poprilično utjecati na sudbinu ove enklave koju se često smatra zadnjim bojištem u sirijskom ratu (iako osim Idliba turske i pro-turske snage kontroliraju još prostora, uključujući široki pojas uz sirijsku sjevernu granicu).

Jedan od malih trgovaca iz Idliba, Jamil Barakat, razgovarao je s reporterima Al-Jazeere o trenutačnoj situaciji u Idlibu. "Cijene poljoprivrednih proizvoda se mijenjaju svakog dana, kupci su šokirani. A tu je i cijena najma, trošak transporta... Sve što se može naći u Idlibu je uvezeno. Ovdje se ništa ne uzgaja", rekao je Barakat govoreći o prehrambenim proizvodima.

Turska fiskalna kriza sad snažno utječe na Idlib, a riječ je o popriličnom broju ljudi - procjenjuje se da oko 4,4 milijuna ljudi trenutačno živi na prostoru Idiliba (gotovo polovica njih su interno raseljeni).

Sirijski politički analitičar Karam Shaar komentirao je: "U slučaju Idliba nije riječ samo o monetarnoj poveznici s Turskom već i o trgovinskoj. Granični prijelaz Bab al-Hawa, najvažniji granični prijelaz s Turskom, nalazi se pod kontrolom HTS-a".

Vlasnik pekare, Mohammad al-Ahmad, objašnjava pak kako je situacija postala neodrživa. "Brašno, gorivo, sve se uvozi iz Turske. No, ovim tempom uskoro će nas proizvodnja jedne štruce kruha koštati 3 lire, ali mi nemamo druge nego nastaviti ga prodavati po 2.5 lire. Morat ćemo raditi s gubitkom, ali kako bi inače ljudi mogli priuštiti si kruh?", komentirao je. Cijena žita raste i globalno, a ova situacija u Turskoj sad dodatno pojačava postojeći problem.

Svjedoci iz Idliba navode kako se mnogi već zadužuju samo kako bi kupili hranu. Uz to prisutna je i inflacija tako da zaposleni, iako primaju plaću, za istu mogu kupiti sve manje i manje. Cijene proizvoda odmah rastu sukladno eskalaciji fiskalne krize u Turskoj, ali zaposlenima ne rastu plaće, barem ne tako brzo. Zbog toga se često nalaze u situaciji da sa zarađenim novcem ne mogu si priuštiti čak ni osnovne stvari potrebne za život.

Mnogi su u strahu od nadolazeće zime i što im ona donosi. Sve veći broj ljudi jednostavno se nema čime grijati.

Jasno je, situacija u Idlibu se neće poboljšati dok se ista ne poboljša u Turskoj jer Idlib je danas de-facto skoro pa dio Turske. Naravno, rješenje za Idlib moglo bi biti i povratak u puni sastav Sirije, ali takav scenarij se jako teško može zamisliti bez eskalacije rata koji još uvijek nije završen već samo miruje. Situacija u Turskoj morala bi postati do te mjere loša da Ankara jednostavno više ne bude u stanju silom držati kontrolu nad Idlibom, bilo direktno ili putem njima lojalnih (najčešće plaćenih) militanata.

No, ni sama Sirija nije u idealnom stanju ekonomski i financijski. Nakon godina rata situacija je teška, a SAD i dalje odbija ukloniti sankcije koje stvari čine još i kudikamo težima.

Jasno, Damask nikad nije odustao od ideje vraćanja kontrole nad Idlibom, ali su svjesni da bi takva ofenziva mogla dovesti do direktne konfrontacije s Turskom. Nadalje, za takvu operaciju, jasno je, "zeleno svjetlo" morala bi dati Rusija, a teško da bi u ovoj situaciji bila spremna za takav potez. Zbog svega toga čini se da će na prostoru Idliba još neko vrijeme, možda i dosta vremena egzistirati teški status quo.

No, ako pogledamo pobliže što se trenutačno događa u Turskoj onda možemo zaključiti da je ovo stanje koje će potrajati, a potencijalno postati još i teže. Naime, aktulna kriza uvelike proizlazi i iz toga što se turski predsjednik Erdogan stavio u ulogu vodećeg ekonomista. Konkretno, Erdogan se oštro protivi povećanju kamata, a to je njegov stav na kojem inzistira već godinama.

"Odbacujem politike koje će oslabiti našu zemlju i osuditi je na nezaposlenost, glad i siromaštvo", poručio je Erdogan nakon zadnjeg sastanka kabineta. "Vidimo igru koja se igra s valutom, kamatama i porastom cijena... No, mi smo odlučni u namjeri da nastavimo sa svojom igrom", rekao je.

Što konkretno Erdogan sugerira? On - i njegovi saveznici (čiji broj se navodno smanjuje jer, prema neimenovanim izvorima u vrhu vladajuće stranke, nezadovoljstvo Erdoganovom politikom raste u vrijeme ove krize) - argumentiraju da će niske kamatne stope ojačati turski izvoz, privući dodatne investicije i stvoriti nova radna mjesta. No, mnogi ekonomisti smatraju da je to vrlo opasna strategija.

Tko će na kraju biti u pravu tek će vrijeme pokazati, no ova kriza mogla bi oslabiti Tursku kao i njene velike vanjskopolitičke ambicije koje se protežu od Afrike do Azije. Ishod turskog položaja će pak neminovno utjecati i na sudbinu Idliba, a to je nešto što će s posebnom pozornošću pratiti vlasti u Damasku koje znaju da za pravo proglašenje pobjede u ratu - nakon što su porazili militante u svim drugim dijelovima zemlje - ipak moraju jednog dana vratiti i kontrolu nad Idlibom. Vrijeme možda sad radi za sirijske vlasti kao i ekonomski stavovi turskog predsjednika Erdogana.

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!