Jugoplastika: Nekada marka za cijelu porodicu (FOTO)

Sjećam se k'o juče svoje prve kute (u Splitu smo je zvali: kecelja). Bila je, odakle drugdje nego iz Jugoplastike. Na nju mi je baka prišila crvenu dugmad kako ne bi bila identična kao kod ostatka 1D razreda O.Š. Mosorski partizani u Splitu. Potpis Jugoplastika sigurno su nosile i prve moje cipele, kišna kabanica, torba za školu, pernica i lutka. 

Nije teško zamisliti da me majka baš u jednom ovakvom jeans kompletu pratila u školu dok je u starom stojadinu maslinasto zelene boje na radio Splitu svirao novi splitski bend Kineski zid, inače prvi bend legendarnog Dina Dvornika.

U tom se trenutku nijedan jugoslovenski dom nije mogao zamisliti bez barem nekog Jugoplastikinog proizvoda, a paleta je bila široka koliko i njezin trgovački lanac - od Vardara pa sve do Triglava. Tako je JP pogon proizvodio: patike, torbe, pokretne frižidere, jakne, autodijelove, lutke, igračke, sportske rekvizite, pa čak i brodice.

Iz muške perspektive Jugoplastika je naročito važna jer je sponzorisala splitski košarkaški klub koji je proslavio jugoslovensku košarku na svjetskoj razini. No priča o Jugoplastici je kudikamo više priča o ženama odnosno o desecima hiljada žena koje su tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih u JP pogonu šivale, brizgale i dizajnirale, donoseći drugu platu u svoje – uvijek dalmatinske, dakle uvijek patrijarhalne – porodice.  

Od gotovo 13 hiljada radnika Jugoplastike, njih čak 80 posto bile su žene. Apsolutno svi pogoni Jugoplastike imali su vlastite restorane tzv. društvene prehrane. Koliko se vodilo računa o radnicima, najbolje ilustruje podatak da su restorani imali i prehranu za dijabetičare.

Jugoplastika je imala vlastitu trgovačku mrežu od 180 prodavnica u svim jugoslovenskim republikama u kojoj je radilo više od 1300 radnika koji su prodavali 3200 različitih vrsta proizvoda.

Jugoplastika je proizvodila u kooperaciji s vodećim evropskim brendovima sportske odjeće kao što su njemački divovi Salamander i Adidas. Samo za Adidas je proizvodila 4,5 miliona sportskih torbi godišnje. A sarađivala je i s francuskim Rondinoom koji je nosio titulu 'evropskog kralja kućnih papuča'.

Jugoplastika je voljela sport pa je tako nerijetko bila pokrovitelj mnogih sportskih takmičenja i proslavljenih klubova.

Svega toga danas više nema. Jugoplastiku su pregazili bageri svima nam dobro znane 'hrvatske privatizacije', a na mjestu nekadašnje tvornice danas stoji Kerumov Joker sa svim kineskim 'blagodatima' i rijetko kojim hrvatske proizvodnje. 

Iako mnogi jugo-potrošaštvo pamte po pjesmi 'Tata, kupi mi auto' i 'kolicima Jugovinil', pravo ime socijalističkog potrošačkog društva bilo je – Jugoplastika.

Izvor: modakomoda