Ovo je voće budućnosti: Milan ga uzgaja 5 godina i tvrdi da SOLIDNO ZARAĐUJE

Kiosk
Ovo je voće budućnosti: Milan ga uzgaja 5 godina i tvrdi da SOLIDNO ZARAĐUJE
.

Širom Srbije sve je više zasada pod borovnicama, a ovu biljku često nazivaju i voćkom budućnosti zbog kvalitetnog roda i dobre otkupne cijene. Berba u nižim predelima je skoro završena, dok u brdovitim krajevima tek počinje. Mladen Šljivić iz sela Mršinci pod borovnicom ima površinu oko 4 hektara i nakon pet godina od kad je posadio prve stabljike može reći da je uspJešno razradio posao u kom učestvuje čitava porodica.

- Prinosi su negdje oko 3,5 kilograma po biljci, što u nekim mlađim zasadima nije slučaj, jer se količina roda mijenja iz godine i godinu. Kao i svako voće, koliko se uloži toliko se i dobije, a kod ove biljke najvažnija je edukacija kako bi imali rekordne prinose, rekao je Mladen za RINU.

Za razliku od drugih voćara, proizvođači borovnica nemaju problem sa potražnjom njihove robe, a ni sa cijenom.

Ono što je prednost Šljivića kad je u puitanju plasman, jeste što zbog nadmorske visine na rod stiže malo ranije i to kada je na tržištu deficit ove voćke.

- Cijene borovnice variraju, startna cijena krenula je sa nekih šest eura, da bi već poslije završila sa 3,5 eura po kilogramu. U obzir se najprije uzima prosjek cijena koji je oko 5 eura po kilogramu. Zarade nisu milionske, ali jedna višečlana porodica sasvim solidno može da živi ako se bavi ovim poslom“, kaže voćar iz Mršinaca.

154197022360f6e448c93d0464298554-w640

foto: RINA

Berači borovnice mogu da zarade oko 300 dinara po satu, u većini slučajeva radi se deset sati dnevno i ako je borovnica u punom rodu dnevno može da se ubere oko 60 kilograma, a berba traje godišnje oko 20 dana.

Najviše ulaganja ide u samu sadnju borovnice jer su sadnice izuzetno skupe, ali neophodno je uložiti u sistem za navodnjavanje i protivgradnu mrežu.

-Stariji zasadi moraju da imaju protivgradnu mrežu jer daju velike prinose i moraju se sačuvati, jer su ogromna ulaganja da bi se rod rizikovao i prepustio vremenskim prilikama, kaže Šljivić.

Srpska borovnica mogla bi uz malinu da postane još jedan brend naše zemlje jer je na inostranom tražištu izuzetno tražena i prepoznata kao izuzetno kvalitetna i ukusna, zbog odličnih geografskih uslova za proizvodnju.

- Na evropsko tržište ode samo prva klasa i standardi koji se moraju ispuniti su veoma visoki. Mi sarađujemo sa lancem nemačkih marketa i od nekoliko desetina voćara, nakon iznenadnih kontrola i provjera sve standarde ispunilo je samo pet kandidata, naglasio je Mladen.

Iz Mršinaca borovnica najviše ide u Njemačku, a zatim do Gruzije, Rusije i Italije.

(Blic, RINA)

Ne propustite